D.I.C. Veritas

Politika, 29.09.2018, Godišnjica stradanja vojnika JNA u Bjelovaru

Navršava se 27 godina od stradanja vojnika Jugoslovenske narodne armije u Bjelovaru, za koja još niko nije osuđen

Pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske 29. septembra 1991. godine otpočeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom.

Kako iz Veritasa podsećaju, na izmaku dana, komandant 265. mehanizovane brigade, stacionirane u kasarni na Vojnoviću, pukovnik Rajko Kovačević, naredio je obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja, predaju vojnika i starešina i njihovo postrojavanje u krugu kasarne, posle čega su oko 19 časova pripadnici ZNG ušli u kasarnu iz koje se više nije pružao nikakav otpor, prenosi Beta.

Po ulasku u kasarnu Zbora narodne garde Jure Šimić je, u svojstvu predsednika Kriznog štaba Bjelovara naredio da se streljaju komandant Kovačević i njegovi pomoćnici, potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase Dragiša Jovanović.

Po Šimićevoj naredbi, građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu, u kojoj su bili izloženi leševi ubijenih oficira, koje su u mimohodu skrnavili pljuvanjem i mokrenjem po njima.

Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Milan Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava „Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, s ciljem sprečavanja njegove predaje pripadnicima ZNG, minirao ga je sa 170 tona eksplozivnih sredstava. Stradali su on i vojnik, devetnaestogodišnji Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije hteo da se preda.

Hrvatska strana je potvrdila gubitak 11 svojih vojnika, zbog čega su, posle predaje, iz osvete, streljali komandira straže na tom objektu, starijeg vodnika Ranka Stevanovića, navode iz Veritasa.

U kasarni na Vojnoviću, pored pomenutih oficira, poginula su još šestorica pripadnika JNA (Zoran Krstić, Šukri Keljani, Ljubiša Lazić, Nedeljko Jovetić, Ejupi Bertoli i Goran Radovanović), a zarobljeno je 59 oficira, podoficira i građanskih lica na službi u JNA i oko 250 vojnika, koji su, posle fizičkih i psihičkih zlostavljanja u logorima u Bjelovaru, razmenjeni 9. novembra iste godine u Bosanskom Šamcu.

Šestorica zarobljenih rezervista JNA sa područja Bjelovara (Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Ivan Hosjak, Boško Radonjić i Milorad Đorđević) izdvojeni su i zatvoreni u policijsku stanicu, odakle su ih, četiri dana kasnije, izvela uniformisana lica sa fantomkama na glavama i streljala ih iste noći u šumi Česma, nedaleko od mesta Malo Korenovo.

Sa njima je bio i civil Savo Kovač iz Bjelovara, koji je, igrom slučaja, iako je zadobio tri prostrelne rane, preživio streljanje.

Za opisane zločine nad pripadnicima JNA, tada jedine legitimne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem sastavu je u to vreme formalno pravno bila i Hrvatska, iako je bilo i prijava pred Haškim tribunalom i optužnica pred Vojnim sudom u Beogradu i suđenja pred hrvatskim sudovima, još niko nije osuđen.

Trenutno se, pred Županijskim sudom u Rijeci, po optužnici iz 2010, sudi Juri Šimiću po komandnoj odgovornosti zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, s tim da se brani sa slobode, a zadnje ročište je održano 9. marta ove godine.

Predsedništvo SFRJ je krajem 1991. proglasilo majora Milana Tepića narodnim herojem, poslednjim i jedinim u proteklom ratu, dok je vojnika Stojadina Mirkovića 31. decembra 1999. godine predsednik SRJ odlikovao „Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbednosti prvog stepena”.

U Bjelovaru se 29. septembar slavi kao Dan grada i Dan bjelovarskih branitelja.

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.