Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio forenzički antropolog iz Gvatemale Fredi Pečereli koji je u ljeto 2000. godine rukovodio ekshumacijama masovnih grobnica na lokaciji Lažete, kod Orahovca. Na tom mjestu Mladićeve snage su, po optužnici, u julu 1995. godine strijeljale i sahranile oko 1.000 Muslimana zarobljenih nakon pada Srebrenice.
Prema optužnici protiv Ratka Mladića snage pod njegovom komandom su na livadi kod Orahovca 14. jula 1995. godine pogubile i sahranile oko 1.000 Muslimana zarobljenih nakon pada Srebrenice. Forenzički antropolog iz Gvatemale Fredi Pečereli/Fredy Peccerelli je u ljeto 2.000 godine rukovodio ekshumacijom tijela ubijenih, provedenom u sklopu srebreničke istrage haškog tužilaštva.
Pečerelijev zadatak je bio da locira i ekshumira masovne grobnice i da osigura da posmrtni ostaci budu pohranjeni u mrtvačnicu u Visokom, kao i da se arhiviraju predmeti pronađeni u grobnicama. U dokaze su uvedena dva Pečerelijeva izvještaja koji se odnose na ekshumacije primarnih grobnica Lažete 1 i 2. Na osnovu vazdušnih snimaka tog područja zaključio je da su grobnice nastale između 5. i 27. jula 1995. godine.
U masovnoj grobnici Lažete 1 Pečereli i njegov tim su pronašli posmrtne ostatke 127 osoba, a u obližnjem jarku još dva tijela. Na 89 tijela su pronađeni platneni povezi za oči. U drugoj masovnoj grobnici, na lokaciji Lažete 2, pronađeno je samo 16 tijela i mnogo puščanih čahura. Obje grobnice su, prema riječima svjedoka, u nekom momentu “opljačkane”, a tijela premještana i sahranjena na drugim lokacijama u takozvane sekundarne grobnice.
Mladićev branilac Miodrag Stojanović je u unakrsnom ispitivanju ukazao da je forenzički tim Ljekara za ljudska prava 1996. godine započeo ekshumaciju na lokaciji Lažete dva, i da su je obustavili nakon pronalaska izvjesnog broja leševa. Radilo se, po Stojanoviću, o “aljkavoj nauci”, posebno zato što prethodno nije pregledana površina i utvrđeno postojanje čahura. To, po odbrani, ostavlja mjesto spekulacijama da su čahure koje je Pečerelijev tim pronašao kasnije mogle biti ostavljene na toj lokaciji i u periodu između 1996. i 2000. godine.
Pečereli se složio da bi se, gledajući strogo, moglo reći da ekshumacije iz 1996. godine i procedura koje su se držali Ljekari za ljudska prava nisu bili u skladu sa pravilima. Dodao je, međutim, da on nije bio na licu mjesta i da, stoga, ne može izvlačiti nikakve zaključke. Po njemu, treba imati u vidu “širu sliku” svega što se u to vrijeme događalo.
Stojanović je izložio teoriju odbrane po kojoj masovne grobnice u Lažetama nisu rezultat egzekucija Muslimana već njihovog “stradanja u borbama” sa pripadnicima VRS u šumama udaljenim oko četiri kilometra od tog mjesta. Tijela “stradalih” su, navodno, prikupljena tokom asanacije terena, a zatim sahranjena. Stojanović je svjedoku pokazao fotografije koje prikazuju dvojicu vojnika Armije BiH sa platnenim trakama oko glave, odnosno nadlaktice. Na braniočevo pitanje da li mu je poznato da su pripadnici Armije BiH oko glave nosili platnene trake slične onima pronađenim u masovnim grobnicama svjedok je odgovorio da je za to prvi put čuo od Radovana Karadžića, prilikom svjedočenja u tom predmetu. Jedina sličnost između poveza na fotografijama i onih iz masovnih grobnica, po Pečereliju, je u tome što se u oba slučaja radi o tkanini.
Povezani tekstovi
