D.I.C. Veritas

Slobodna Dalmacija, 16.05.2016., Tri ratna zločinca pred splitskim sudom

Na Županijskom sudu u Splitu paralelno se vode tri postupka protiv izručenih na temelju tjeralica za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Riječ je o slučajevima protiv generala JNA u mirovini Borislava Đukića (68), kapetana bojnog broda Pavla Pantića (77) i Dragana Vasiljkovića (62), zvanog Kapetan Dragan. Prva dvojica izručena su nakon uhićenja u Crnoj Gori, dok je Vasiljković izručen iz Australije.

Za sada je počela glavna rasprava samo protiv Borislava Đukića; održano je pripremno ročište na kojem su obje strane, i tužiteljstvo i obrana, iznijele svoje dokaze i prijedloge novih dokaznih materijala, te je optuženik izjavio kako se ne osjeća krivim.

Izdvojeni slučaj

Đukićev slučaj izdvojen je kao zaseban iz predmeta u kojem su u optužnici i general Ratko Mladić, zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA, sada pokojni general Mile Novaković, zapovjednik Srpske vojske Krajine, te major Milan Korica, zapovjednik svih pograničnih jedinica milicije SVK.

Optužnicom iz 1995. godine tereti ih se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u siječnju 1993. godine. Generali Mladić i Novaković izdali su 28. siječnja 1993. nalog Đukiću i Korici, a oni svojim podređenima, da se postavi velika količina eksploziva i tako se brana na Peruči pripremi za rušenje. Bila je to odmazda za oslobađanje Maslenice. Postavljeno je oko 30 tona eksploziva, nakon čega su nalogodavci povukli svoju vojsku s tog područja, a eksploziv je potom aktiviran. Zbog eksplozije je došlo do urušavanja i oštećenja brane, odnosno rušenja tornja na njoj.

Zahvaljujući pravodobnoj intervenciji radnika Hidroelektrane “Peruča”, spriječeno je rušenje brane, potpuno potapanje i dovođenje u opasnost života više od 50.000 stanovnika Sinja, Trilja i Omiša. Do izdvajanja dijela spisa koji se odnosi na Đukića došlo je jer se Ratko Mladić nalazi u pritvoru u Haagu, a Milan Korica je u bijegu. Suđenje će se nastaviti polovinom lipnja.

Ukinuta presuda

Drugi optuženik kojem suđenje može započeti svakog dana je Pavle Pantić, koji je već bio osuđen, ali je presuda ukinuta te je određeno novo suđenje, tako da nema pravne zapreke za provođenje glavne rasprave.

Međutim, kako je posljednji stigao u Split, u travnju, dano je vremena da on i njegov branitelj pregledaju svu dokumentaciju i pripreme se za predstojeće suđenje. Pavlu Pantiću se tijekom prvog postupka s još 31 osobom sudilo prema optužnici koja im na teret stavlja granatiranje Splita, smrt i ranjavanje civila, te počinjenje štete na civilnim, stambenim i gospodarskim objektima od tadašnjih 32 milijuna njemačkih maraka. Smrtno su stradali civili: tada 17-godišnji Igor Marušić, Dinko Maras, Jure Kalpić, Darko Jurišin i Nikola Perleta.

Ranjeni su civili: tada četverogodišnji dječak Dražen Šundov, zatim Šimun Carić, Zlatko Udžemija, Tomislav Tomaš, Ivica Vidović, Robert Ostojić,Goran Zlopaša, Igor Duh, Ivana Ćesić, Ana Omrčen, Boško Džolić, Ante Vidović, Mate Dumanić, Anđelka Čulić, Sanja Čulić, Mirko Bikić, Vinko Gović, Mario Jelača, Boško Balen i Ivan Grubišić. Prvi na listi optuženih je admiral Mile Kandić, tadašnji zapovjednik Vojnopomorske oblasti.

Optuženici su 1994. godine osuđeni na kazne zatvora od sedam do 15 godina. Pavle Pantić, zamjenik zapovjednika Lore, kojem je suđeno u odsutnosti, dobio je kaznu od osam godina zatvora. Vrhovni sud presudu je preinačio tako što je povisio kazne Mili Kandiću, Nikoli Ercegovcu, Dojčilu Isakoviću i Živomiru Ninkoviću s 15 na 20 godina zatvora. U odnosu na Nikolu Mladenovića umanjio je kaznu s 15 na 10 godina zatvora. Za Ivana Tomajića promijenio je osuđujuću presudu u oslobađajuću. Za 17 optuženika, među kojima i Pavla Pantića, Vrhovni sud odlučio je odluku ukinuti i vratiti slučaj na ponovljeno suđenje. Kako su gotovo svi optuženici, osim dvojice, bili nedostupni Hrvatskoj, do danas ponovljeno suđenje nije provedeno.

Smrt njemačkog novinara

Treći optuženik za ratni zločin kojemu je u tijeku postupak na splitskom sudu je Dragan Vasiljković, a on je i jedini kojem još uvijek nisu ispunjeni svi preduvjeti da se može zakazati glavna rasprava. Optužnica protiv njega, naime, još uvijek nije pravomoćna. Optužen je zbog ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva počinjenih od polovine 1991. do početka 1993. godine. Na popisu kaznenih djela koja se stavljaju na teret Draganu Vasiljkoviću su smrti civila, među kojima jednog mještanina Jukinaca i jednog njemačkog novinara, te granatiranje crkve i škole u Gornjem Viduševcu pokraj Gline.

Nalazi se u istražnom zatvoru na splitskim Bilicama od srpnja prošle godine, kada je izručen iz Australije. Optužen je za zlostavljanje zarobljenika tijekom lipnja i srpnja 1991. godine u Kninu kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi. Zarobljenike su mučili batinama, šakama i nogama, volovskom žilom, kundacima pušaka, zatim guranjem puščanih cijevi u usta, te su ih psihički i fizički zlostavljali. Pri ispitivanju ratnih zarobljenika, okrivljenika se tereti da je osobno sudjelovao u njihovu tjelesnom ozljeđivanju.

Nadalje ga se tereti za počinjenje ratnog zločina 24. ili 25. veljače 1993. godine u Bruškoj kod Benkovca kao zapovjednika Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine i Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih jedinica “Alfa SVK”. Tereti ga se i da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine 26. srpnja 1991. godine u Glini, u dogovoru s kapetanom JNA, zapovjednikom tenkovske jedinice u sklopu oklopnog bataljuna JNA, izradio plan napada na Policijsku postaju u Glini, prigradsko naselje Jukinac i sela Gornji i Donji Viduševac, s ciljem njihova zauzimanja.

U njegovu slučaju već je bilo zakazano optužno vijeće na kojem se trebalo odlučiti o opravdanosti optužnog akta. Tijekom optužnog vijeća Vasiljković je izrazio želju da se žali na odluku o izdvajanju policijskih službenih bilješki iz spisa te je odluka o optužnici odgođena dok se predmet ne vrati iz Zagreba, gdje Vrhovni sud odlučuje o njegovoj žalbi.

 

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.