Najnoviji poziv Žalbenog vijeća Haaškog suda tužiteljstvu da razradi svoje teze o mogućoj krivnji generala Ante Gotovine i Mladena Markača po alternativnim oblicima odgovornosti prema ocjeni hrvatskih odvjetnika s velikim iskustvom iz haaške sudnice – nesumnjiv je presedan.
Doduše, dio njih poput Zvonimira Hodaka nije nimalo uvjeren da će taj presedan u konačnici donijeti preokret u korist hrvatskih generala, no veći dio haaških branitelja smatra kako ovakav poziv signalizira puno blažu pravomoćnu presudu. Traženje alternativne odgovornosti za odvjetnika Antu Nobila koji je u Haagu branio Tihomira Blaškića, znači da Žalbeno vijeće ne vjeruje u teoriju o udruženom zločinačkom pothvatu te da pokušava doći do drugog načina utvrđivanja kaznene odgovornosti.
Nedostatak dokaza
- Ovaj nalog Vijeća pokazuje sumnju u održivost prvostupanjske presude i meni to doista miriše na to da će pasti optužba o udruženom zločinačkom pothvatu – mišljenja je Nobilo. Ocjenjujući kako dodatne informacije o mogućnosti proglašenja krivnje Markača i Gotovine po alternativnim oblicima odgovornosti mogu pomoći u pravednoj odluci o njihovim žalbama, Žalbeno je vijeće u petak dalo tužiteljstvu rok do 10. kolovoza za podnesak kojim će objasniti vjeruje li da dvojica generala mogu biti odgovorna po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagači u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonito granatiranje ili da nisu članovi udruženog zločinačkog pothvata.
Premda se Žalbeno vijeće u ovom nalogu ograđuje rečenicom da njihov zahtjev ne prejudicira konačnu odluku, za Jadranku Sloković, odvjetnicu koja je u Haagu obranila braću Kupreškiće, te bila dio uspješnog Čermakova braniteljskog tima, nalog upućuje na to da Žalbeno vijeće očito smatra kako nema dokaza za postojanje udruženog zločinačkog pothvata kao ni prekomjernog granatiranja koje je osnovni uvjet dokazivanja progona srpskog stanovništva kao glavnog cilja zločinačkog pothvata.
Odvjetnik Branko Šerić podsjeća kako se u presudi Gotovini i Markaču išlo na udruženi zločinački pothvat te se nisu utvrđivali elementi zapovjedne odgovornosti, kao ni to jesu li generali imali efektivnu kontrolu nad snagama koje su počinile ta djela. – S ovim se traže dodatni odgovori i doista je neuobičajeno da Žalbeno vijeće daje takve naputke tužiteljstvu. Očito sumnjaju u prvostupanjsku odluku i valja očekivati da će pravomoćna presuda biti drukčija – napominje Branko Šerić. Za zločine u Oluji Gotovina i Markač nepravomoćno su osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora.
Presuda koncem godine
Odvjetnik Veljko Miljević umjereniji je od kolege Šerića. On ističe kako se radi o “dobrom znaku za obranu”, jer ovim Žalbeno vijeće ipak relativizira prvostupanjsku presudu, međutim i dalje drži kako je konačni ishod žalbe neizvjestan. – Oni prema nalogu tužiteljstvu žele razjasniti, ako bi primjerice Gotovina i Markač bili oslobođeni optužbe za prekomjerno granatiranje i udruženi zločinački pothvat, dolaze li u obzir alternativni oblici odgovornosti kao što su zapovjedna odgovornost i pomaganje u počinjenju djela – pojašnjava Miljević. Pravomoćnu presudu Gotovini i Markaču Žalbeno vijeće Haaškoga trebalo bi objaviti koncem ove godine.
Hodak: Ne vjerujem u preokret
Odvjetnik Zvonimir Hodak smatra kako je postupak sudaca Žalbenog vijeća Haaškog suda, zapravo, na tragu prolongiranja vremena prestanka rada Haaškog tribunala.
– Ističu rokovi za prestanak rada suda, nove postupke ne mogu pokretati, pa stare rastežu poput žvakaće, kako bi još koju godinu mogli primati jako visoke plaće. Radi se o iznosima od 40 tisuća eura mjesečno, što nitko od njih nema u matičnoj državi. Ne vjeruje, kaže, da ovaj nalog sudskog vijeća tužiteljstvu ide u prilog obrani. Podsjeća kako je i zapovjedna odgovornost – alternativna odgovornost.
Povezani tekstovi
