Demografska slika Hrvatske toliko je poražavajuća da bi nas, nastave li se ovakvi trendovi, za pedeset godina moglo biti milijun manje. Hrvatska je 1991. godine imala 4.784.265, a trideset godina kasnije 3.871.833 građana. U tom smislu najveći udarac doživjeli su Srbi iz Hrvatske, kojih je danas tek 3,2 posto od ukupnog broja …
Večernje novosti, 11. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: KATOLIČKI KLER JE MRZEO JUGOSLAVIJU: Književnik Đuro Vilović o Stepinčevoj “krvavoj crkvi” i ustaškoj NDH
MINISTAR vojske i mornarice Dragoljub Draža Mihailović u više navrata upućivao je “saveznicima”, Vatikanu, humanitarnim organizacijama i međunarodnoj javnosti memorandume, protestne note i apele o hrvatskim zločinima genocida nad srpskim narodom u NDH. Tako je u martu 1943. objelodanio memoar o položaju srpskog naroda u NDH, u kojem ističe izraženu …
Večernje novosti, 08. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: NADBISKUP BEZOČNI FALSIFIKATOR ISTORIJE: Izveštaj Alojzija Stepinca Papi Piju XII u maju 1943. godine
STEPINČEV izvještaj Piju XII od 18. maja 1943. mnogi istoričari su doživljavali kao “bestidan falsifikat” svega onog istinitog što se događalo u doba provođenja najžešćeg genocida nad pravoslavnim Srbima. Smisao izvještaja preko optužbi Srba (četnika) za krvoločne zločine bio je u tome da se pred papom aboliraju Pavelić i ustaše …
Večernje novosti, 07. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: LAŽNI MIT O UČEŠĆU NA SOLUNSKOM FRONTU: Stepinac od austrijskog vojnika do jugoslovenskog biskupa
NADBISKUP Stepinac je nastavljač agresivnog klerikalizma i hrvatskog nacionalizma svog prethodnika – nadbiskupa Antuna Bauera, koji je u ljeto 1914. nastupao sa izrazito antisrpskih pozicija. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Stepinac se ponašao istovjetno kao nadbiskup Bauer u vreme Prvog svjetskog rata, ispoljavajući solidarnost sa germanskom soldateskom i naročito sa ustaškim …
Večernje novosti, 01. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: KROATIZACIJA SRBA KATOLIKA: Hrvatsko otimanje dubrovačke srpske pismenosti i ćiriličnih i latinskih knjiga
I PORED izuzetno jake prozelitske propagande srpsko katoličanstvo je dugo odolijevalo kroatizaciji, što se naročito ispoljavalo u Dubrovniku i južnom primorju. O Dubrovniku kao nacionalnom i kulturnom sjedištu južnodalmatinskih Srba najbolje svjedoči popis stanovništva od 31. decembra 1890. godine, po kome je dubrovačka općina imala 11.177 stanovnika, od kojih je …