D.I.C. Veritas

“Tanjug”, 22.04.2012. Dan sećanja na žrtve ustaškog genocida

DONJA GRADINA – U Republici Srpskoj, u Donjoj Gradini i u Hrvatskoj na mestima nekadašnjeg logora smrti Jasenovac, održana je komemoracija žrtvama tog ustaškog logora, uz poruke državnog vrha Hrvatske,Srbije i zvaničnika RS da se zločini ne smeju zaboraviti i da se mir mora braniti kao najviše dobro.

Hrvatski državni vrh – predsednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsednik Hrvatskog sabora Boris Šprem poručili su na komemoraciji u Spomen području Jasenovac, povodom 67. godišnjice

proboja logoraša iz tog logora, da se ne smeju zaboraviti ni negirati zločini u Jasenovcu i da u Hrvatskoj fašističke ideje više neće proći.

“Zaborav i negiranje najveće su opasnosti demokratije, slobode i ljudskosti i zato ne smijemo dopustiti da se zaboravi šta je bilo u Jasenovcu”, poručio je Josipović.

Josipović je rekao da je velika većina Hrvata antifašistička i da u Hrvatskoj više nikada neće proći nacističke i ustaške ideje.

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je na komemoraciji da je najstrašnije što je zločin u Jasenovcu trajao četiri godine kao sistematski proces i naglasio da treba jasno reći da je u Jasenovcu stradalo najviše Srba, ali i Jevreja, Roma i drugih žrtava.

Predsednica Saveta memorijalnog područja Jasenovac Katica Sedmak iznela je najnovije podatke o 82.085 žrtava, od kojih 20.038 dece.

Na komemorativnom skupu u spomen-parku Donja Gradina, na mestu nekadašnjeg stratišta iz kompleksa ustaškog logora Jasenovac, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se za zločine u Jasenovcu nikada nije odgovaralo na način na koji zaslužuju stradalnici i da smo danas tu da “rehabilitujemo istinu”.

 

On je istakao da je komunistički režim u Jugoslaviji minimizirajući žrtve srpskog naroda počinio saučesništvo sa zločinom.

Prema njegovim rečima, srpski narod i u EU mora biti prihvaćen kao narod mira, ali i kao narod koji ima pravo na svoju samobitnost i svoje države.

“Mi ne želimo jaku BiH, mi kažemo da ona može da bude onakva kakva je napisana u Dejtonskom sporazumu i sve druge akrobacije koje imaju za cilj da se BiH učini jakom a RS slabom ne mogu da prođu”, poručio je Dodik.

RS će, kako je istakao, odavati poštu stradalima u svim ratovima, jer želi da bude deo civilizovane zajednice posvećene miru i razvoju, i da sa drugim narodima na Balkanu živi u miru.

“Treba svi zajedno da pokažemo svoju snagu i veličinu, i da odamo počast svim narodima koji su stradali u ratovima na ovim prostorima, i bošnjačkom i hrvatskom, kako nam se takve strvari ne bi ponovile”, rekao je Dodik.

Premijer Srbije Mirko Cvetković poručio je u Donjoj Gradini da su narodi Balkana upućeni jedni na druge i da mogu opstati samo ako među njima ima više tolerancije.

“Jedino tako nam se prošlost neće vraćati kao bumerang. Kao ljudi moramo da praštamo, ali ne smemo da dopustimo greh zaborava”, rekao je Cvetković na komemoraciji kojoj je prisustvao politički vrh Republike Srpske, predstavnici Izraela, diplomatskog kora i domaćih i međunarodnih jevrejskih i romskih organizacija.

Cvetković je poručio da je “budućnost u rukama onih koji se najbolje i najdalje sećaju prošlosti” a da da “takvi zločini, strani razumu i civilizovanom društvu ne smeju biti zaboravljeni, niti bilo koje društvo utemeljeno na moralnim normama sme da dopusti da zločinci budu amnestirani”.

Na komemoraciji je govorio i ministar turizma Izraela Stas Misežnjikov koji je podsetio da su srpski i jevrejski narod bili sapatnici i u Drugom svetskom ratu i da moraju sačuvati i zajedničko sećanje na nesreću koja im se dogodila.

U RS, u Bosni i Hercegovini, danas se obeležava Dan sećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Romima, Jevrejima i antifašistima različitih nacionalnosti počinjenog tokom Drugog svetskog rata.

Donja Gradina je najveće stratište u sistemu koncentracionih logora “Jasenovac”, koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske.

Dan sećanja na žrtve ustaškog genocida u NDH obeležava se povodom pokušaja proboja dve grupe od oko hiljadu zatočenika 21. i 22. aprila 1945., u čemu je uspelo samo njih 118.

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.