– Složili smo se da tražimo mrtve, tražimo nestale, složili smo se da je bol jednaka i na jednoj i na drugoj strani, te da je obveza i jedne i druge strane
Počinjemo vrlo važan posao za oba naroda, sudbina nestalih posljednje je pitanje koje treba riješiti u ovim našim ratovima koje smo imali kako bi se stvorili preduvjeti za normalizaciju odnosa, a i za proces pomirenja koji treba uslijediti i koji će nas dovesti u civilizacijski red kojem pripadamo – poručio je Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih.
Sažetak je to, ujedno, prvog radnog sastanka između Matića i Ivana Vrkića, povjerenik predsjednice RH za nestale u Domovinskom ratu. Sastanak u Osijeku održan je na inicijativu Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a na njemu je razgovarano o dogovoru koji su, u vezi s pitanjem nestalih, postigla dva predsjednika u Zagrebu. – Dobili smo mandat da nastavimo postignuti dogovor, a sve u cilju da se učine pomaci u traženju nestalih jer svi zajedno držimo da je to temelj za buduće dobre odnose između Hrvatske i Srbije i između dvaju naroda. Uzmemo li činjenicu da je to još uvijek otvorena tema i otvorena rana, a da rat treba ovdje završiti, onda je na nama da stvorimo klimu, napravimo pomake i da se počnu rješavati ti problemi i da napokon završimo rat u ovom prostoru – poručio je, pak, Vrkić. Najbolja je to osnovica, dodao je, za stvaranje pretpostavki “za buduće odnose dvaju dobrih susjeda”.
– Složili smo se da tražimo mrtve, tražimo nestale, složili smo se da je bol jednaka i na jednoj i na drugoj strani te da je obveza i jedne i druge strane, a posebice nas koji imamo taj strateški zadatak stvoriti klimu i uvjete u kojima ćemo napokon učiniti pomake, a na temelju dogovora dvaju predsjednika koji su izrazili želju da se tu doista učine pravi pomaci u smislu da pokušamo pronaći sve nestale ili barem većinu, kako bi se obitelji imale gdje pokloniti – nastavio je Vrkić. Istaknuo je kako njih dvojica nemaju ulogu političke misije već duboku humanitarnu ulogu. – Ne tražimo ni Srbe, ni Hrvate, mi tražimo mrtve, ne tražimo ubojice, to neka rade oni koji su za to nadležni. U prvom nam je planu da, dok još postoje sjećanja i dokazi, dođemo do konačnih rješenja, i da mi kao dvije države preuzmemo odgovornost i angažiramo i državne i civilne institucije, kako bismo završili taj posao – objasnio je on.
– Očito je da su u proteklom razdoblju na rad institucija utjecale političke turbulencije i javljali su se zastoji u istragama nestalih. Naša je misija da ovaj posao depolitiziramo te omogućimo da se i u kritičnim situacijama, kada imamo zahlađene odnose, ovaj humanitarni proces ne zaustavlja – naglasio je Matić. Naveo je kako je 76 grobnih mjesta u Hrvatskoj koja još nisu ekshumirana, “a sigurno se zna da tu ima onih na popisu nestalih”. Na Šalati je trenutačno 400 neidentificiranih tijela. – Jako je važno ubrzati te procese koji već postoje jer taj posao treba obaviti u što je moguće kraćem periodu. Kada dođemo do saznanja što to ne valja i kako poboljšati stvari, inzistirat ćemo na tome da se što prije istraže sva mjesta za koja postoji sumnja i da se ne odugovlači ostavljanjem za sljedeće godine. Crvena linija mora biti podvučena iznad priče o nestalima, oni ne smiju biti dio dnevnopolitičkih prepucavanja ili bilo kakve političke koristi bilo kojeg političkog lidera i bavit ćemo se time da proces zaštitimo od dnevnopolitičkog utjecaja jer se jedino tako može raditi temeljito i u kontinuitetu – kazao je Matić.
Na upit jesmo li korak bliže otvaranju vojnih arhiva, odgovorio je da je predsjednik Vučić dao nalog da se pretraže vojni arhivi u vezi s pitanjem o lokacijama na kojima bi mogle biti grobnice. – Nakon prve pretrage nije bilo zadovoljavajućih rezultata. Mislim da je u tijeku druga pretraga u vojnim arhivima. Postoji obrazloženje da su arhive prevelike. Međutim, ako u sljedećem periodu ne dođe do rezultata, preporučio bih formiranje mješovite, nezavisne komisije koja bi pokušala doći do podataka.
Kada je riječ o otvaranju arhiva, ja sam apsolutno za otvaranje svih arhiva na prostorima bivše Jugoslavije i trebalo bi to regulirati međudržavnim ugovorom. Najbolje je sveobuhvatno rješenje, koje je predložila kolacija REKOM, koja već ima potpise četiriju predsjednika i premijera, Hrvatska i BiH nisu potpisale tu inicijativu, ali to bi mogao biti model koji bi regulirao i pitanja otvaranja arhiva i sva pitanja koja se tiču svih žrtava, kao i stvaranje uvjeta za odgovornost svih onih koji su počinili zločine, kako bi se tako sveobuhvatno stvorio proces za pomirenje na ovim prostorima. Nažalost, čini mi se da smo još daleko od toga, no treba ići ozbiljno u tom smjeru, a otvaranje arhiva jedan je od vrlo važnih elemenata. Tu ubrajam i međunarodne arhive, naročito onaj suda u Haagu, kao i međunarodnih organizacija koje su ovdje imale promatračke misije – izjavio je. Hrvatska potražuje 1945 osoba, a Srbija oko 1500. Bilo bi dobro, istaknuto je, napraviti jedinstven popis jer “sigurno ima preklapanja”.
Povezani tekstovi
