To što je Stepinac govorio nije imalo nikakva utjecaja na režim, što se kasnije i pokazalo – rekao je povjesničar Hrvoje Klasić.
Na zagrebačkom Kaptolu jučer je, u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Stepinčeva, pretpremijerno prikazan film „Alojzije Viktor Stepinac“, koji je nastao u produkciji HRT-a, u suradnji sa Zagrebačkom nadbiskupijom i koji u razgovoru s hrvatskim i srpskim povjesničarima te katoličkim i pravoslavnim svećenicima, biskupima i episkopima u potpunosti rehabilitira kardinala Stepinca i njegovu ulogu u povijesti ocjenjuje kao pozitivnu.
– Pavelić ga nikad nije posjetio u ovoj kući, a svega jednom bio je u Zagrebačkoj katedrali – rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić o nedolasku poglavnika Pavelića k Stepincu u Nadbiskupski dvor, dok je pakrački biskup Jovan (Ćulibrk) rekao kako je odnos Pavelića i Stepinca bio distanciran.
– Oni nisu bili veliki prijatelji. Stepinac sigurno nije odobravao zločin – rekao je episkop Jovan, što je potvrdio i povjesničar Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta rekavši kako je Stepinac bio „potpuno nevina osoba u NDH gdje je bio jedan gazda – Ante Pavelić“.
– Bilo je manjih šerifa kao što je bio Dido Kvaternik, a režim se pozivao na katoličanstvo premda se nekršćanski ponašao od prvog do zadnjeg dana. To što je Stepinac govorio nije imalo nikakvog utjecaja na njih, što se kasnije i pokazalo – rekao je Klasić, dok je kardinal Bozanić objasnio da je Stepinac „nastupao kao crkveni pastir, on nije čovjek politike i nije mogao utjecati na ono što se u politici događalo“.
O njegovoj tituli da je bio vojni vikar, tj. vikar ustaške vojske, kako ga se naziva, beogradski povjesničar Bojan Dimitrijević rekao je kako mu je „ona omogućavala da kontrolira vojsku i zna za zločine, ali nema podatka iz povijesti gdje se vidi da bi je prakticirao, na proslavama ili smotrama, gdje bi bio predstavljen u domobranstvu ili ustaškoj vojsci“.
Pakrački episkop Jovan naveo je primjer nizozemskih biskupa koji su pozvali na zaštitu židovske zajednice, a što, po njemu, Stepinac nije učinio, što je objasnio požeški biskup Antun Škvorčević rekavši kako su nizozemski biskupi 1942. doista napisali svoje čuveno pismo za zaštitu Židova, koje se čitalo po crkvama, gdje su očitovali svoje protivljenje, na što Hitlerov odgovorio odmazdom otpremivši 40.000 Židova.
O kardinalu Stepincu u filmu govore nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, Bojan Dimitrijević s Instituta za suvremenu povijest iz Beograda, Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Raguž s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Luigi Allena s papinskog sveučilišta Gregoriana, Vlatka Vukelić, Hrvatski studiji u Zagrebu, Ljubodrag Dimić, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, mons. Juraj Batelja, postulator kauze za Stepinčevu kanonizaciju, Milan Koljanin s Institut za suvremenu povijest iz Beograda, João Braz de Aviz, pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenog života, mons. Antun Škvorčević, požeški biskup, Miroslav Akmadža i Jure Krišto, povjesničari iz Zagreba, te povjesničar Ivo Goldstein.
Srpska pravoslavna crkva bez komentara, očekuje se reakcija svetog sinoda 19. veljače
Srpska pravoslavna crkva za sada nema komentar u vezi pisma Hrvatske biskupske konferencije upućenog na adresu SPC i patrijarha Irineja. Na naš upit e-mailom nismo dobili odgovor, ali nam je iz ureda patrijarha Irineja neslužbeno rečeno kako se SPC vjerojatno oko pisma neće oglašavati sve do sjednice Svetoga arhijerejskog sinoda koja bi se trebala održati 19. veljače.
Samo pismo u srbijanskim medijima i nije izazvalo previše pozornosti. Tek jedan dnevni list prenio ga je na naslovnici, a neki o njemu nisu uopće ni izvijestili. Govoreći o pismu, srbijanski crkveni analitičar Miroslav Keveždi rekao je kako pismo HBK dio javnosti u Srbiji iznenađuje.
– Ne postoji dublje razumijevanje zašto se sada otvaraju neka pitanja, ali se kao jedan od razloga u javnosti vidi kanonizacija Alojzija Stepinca. Svakako da je potrebno razgovarati između SPC i HBK te u kršćanskom duhu zatvoriti niz otvorenih pitanja, a tih je pitanja puno.
Politički analitičar Žarko Korać podsjetio je na izjave patrijarha Irineja koje su izazvale brojne komentare.
– Malo je poznato da je patrijarh Irinej imao želju da na godišnjicu milanskog edikta papa Franjo posjeti Niš. Međutim, preglasan je u vrhu SPC-a i do tog posjeta nije došlo. Ali i u HBK imate biskupe koji su tvrđi i konzervativniji i čije izjave često izazivaju komentare i one koji su liberalniji. Nažalost, mislim da ovo pismo neće doprinijeti kvalitetnijem odnosu dvije crkve – rekao je Korać.
Povezani tekstovi
