Iskustva u prikupljanju dokaza pri iskapanju masovnih grobnica, iskustava o zakonodavnom okviru, definiranje raznih oblika kaznene odgovornosti, od zapovjedne do one izravnih počinitelja… Sve će to biti važno u procesuiranju 70.000 zločina, koliko su ih pobrojali Ukrajinci
Na konferenciji “Ujedinjeni za pravdu”, u ukrajinskom gradu Lavovu protekli vikend okupili su se svi najvažniji ljudi koji rade na pripremi procesuiranja ratnih zločina počinjenih u ruskoj agresiji na Ukrajinu, a među brojnim stranim gostima bila je i Davorka Čolak, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu. Ona je s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem angažirana u međunarodnoj savjetodavnoj skupini koja pomaže ukrajinskim tužiteljima u istraživanju ratnih zločina.
Iskusna tužiteljica Davorka Čolak i Mladen Bajić, koji je nakon završetka mandata glavnog državnog odvjetnika ostao u DORH-u na dužnosti posebnog savjetnika, dio su savjetodavne skupine za teške zločine (ACA) u Ukrajini koju su osnovali SAD, EU i Velika Britanija, a predvodi je Clint Williamson, nekadašnji američki veleposlanik zadužen za pitanja ratnih zločina. Williamson je u timu želio imati baš hrvatske tužitelje jer je Hrvatska jedina članica EU koja ima iskustva s ratnim zločinima na svom teritoriju.
Ukrajinskim tužiteljima, koji su dosad, prema podacima predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, pobrojili više od 70 tisuća ratnih zločina ruskih snaga na svom teritoriju, korisni su svi aspekti iskustva koje im u timu međunarodnih stručnjaka mogu prenijeti Hrvati. Od iskustva koja se tiču prikupljanja dokaza pri iskapanju masovnih grobnica i identifikacije posmrtnih ostataka žrtava, preko iskustava o zakonodavnom okviru (koji se modernim tehnologijama ratovanja mora prilagođavati kako bi, na primjer, snimka kamere s bespilotne letjelice mogla biti prihvaćena kao dokaz na sudu), do raznih oblika kaznene odgovornosti, od zapovjedne do one izravnih počinitelja. Kako neslužbeno doznajemo, Ukrajincima su vrijedna i posebna iskustva koja hrvatski tužitelji imaju sa svojevrsne vremenske distance, kad bolje znaju gdje se griješilo, gdje se radilo dobro, što je moglo biti bolje, na što je trebalo bolje paziti… Hrvatska ne samo da ima svježe i još aktualno iskustvo procesuiranja ratnih zločina počinjenih na svom teritoriju, nego ima i iskustvo koje je relevantno za Ukrajinu i po činjenici da se osiguranje dokaza i istraživanje ratnih zločina odvija dok se zemlja još brani od agresije.
Sudjelovanjem svojih ljudi u projektu ACA, Državno odvjetništvo je u prosincu u Zagrebu imalo priliku ugostiti i delegaciju tužitelja iz Ureda glavnog tužiteljstva Ukrajine, koji su se tijekom studijskog posjeta Hrvatskoj upoznavali s našim sustavom podrške žrtvama i svjedocima ratnih zločina. A uskoro će se u tu suradnju uključiti i Vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa, koje u lipnju planira organizirati veće savjetovanje za ukrajinske tužitelje.
Žele poseban sud
ACA se danas bavi samo savjetodavnom podrškom ukrajinskim tužiteljima, a neke druge inicijative više su usredotočene na početak rada na formiranju specijalnog suda za zločin agresije. Najvažnija takva je osnivanje zajedničkog tima istražitelja pri europskoj agenciji Eurojust u Haagu. U timu su predstavnici Ukrajine, Međunarodnog kaznenog suda, Poljske, Litve, Letonije, Estonije, Slovačke i Rumunjske, a cilj im je prikupiti i pohraniti što više dokaza koji će moći biti korišteni u budućim suđenjima za ratne zločine. Ukrajinska vlada želi da ta suđenja budu na posebnom tribunalu za zločin agresije Rusije protiv Ukrajine.
Povezani tekstovi
