Više bi se slučajeva riješilo kada bismo od Srbije dobili odgovor na pitanje gdje su masovne grobnice premještene 1995., kaže Ivan Grujić
Danas imamo više popisa na kojima su nestali Srbi iz Hrvatske nego obrnuto. Mi imamo posla, ali Hrvati ga imaju više… izjavio je srbijanski premijer za boravka u Zagrebu na inauguraciji nove hrvatske predsjednice. Aleksandar Vučić vratio se u Beograd, gdje je svoj posjet ocijenio uspješnim, no neka su pitanja, poput spomenutog, ipak ostala otvorena.
Premda za Hrvatsku, koja i dva desetljeća nakon završetka Domovinskog rata još traga za 1600 nestalih građana, važnijeg pitanja u bilateralnim odnosima uistinu nema. Potvrdili su nam to danas u Ministarstvu branitelja te pritom energično negirali Vučićevu izjavu.
Ključno državljanstvo
Kao što je otprije poznato, Vladina Komisija za zatočene i nestale koja djeluje pri Ministarstvu, ulaže napore u potrazi za nestalim hrvatskim državljanima – bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. Tek na inzistiranje novinara, rekli su nam da je riječ o 930 osoba hrvatske, a 670 srpske nacionalnosti. Na taj popis, objašnjavaju u Ministarstvu, može se dodati i 200 osoba sa srbijanskim državljanstvom koje su nestale na našem teritoriju.
– Nadležnost za traženje nestalih osoba određuje se prema državljanstvu/građanstvu nestale osobe, a kriteriji za njihovo evidentiranje kriteriji su Međunarodnog odbora Crvenog križa koje je preporučio UN. Popis nestalih osoba objavljen je u “Knjizi nestalih osoba na području Republike Hrvatske” koji su verificirala nadležna tijela za traženje nestalih osoba Republike Srbije – kaže Ivan Grujić, predsjednik Vladine Komisije za zatočene i nestale, koji ne želi spekulirati s listama srpske strane.
Tek podsjeća kako je proces traženja hrvatskih građana srpske nacionalnosti, nestalih od 1991. do 1995., u nadležnosti Republike Hrvatske, a ne Republike Srbije što je potvrđeno i na službenim sastancima sa Srbima. Tamošnja javnost, međutim, o ovoj tematici od danas ima suprotno mišljenje. Po povratku u Beograd premijera Vučića, koji nije detaljnije obrazlagao svoje navode izrečene u Hrvatskoj, jučer se oglasio Savo Štrbac koji je javno odobrio premijerov istup te kazao kako “srpska strana traži više nego dvostruko od Hrvatske”.
Otvorite arhive
Štrbac je izjavio da je, prema podacima Veritasa, na današnji dan među 1901 Srbinom koji se vodi kao nestao 69 posto civila, od kojih je 27 posto žena. Također, iznio je podatak da Hrvati tragaju za 865 nestalih građana hrvatske nacionalnosti, što dovodi do ukupne brojke od 2766 nestalih koja pak za više od tisuću premašuje brojku službenog Zagreba. – Dosad su podatke o nestalima iznosili hrvatski dužnosnici koji su smatrali da je to njihova ekskluziva pa se stjecao dojam da Srbi nisu ni nestajali. Ili bar ne u tolikom broju – kazao je Štrbac, koji je ocijenio da Vučićeva izjava “mnogo toga mijenja” te pozvao i struku i medije da se sada senzibiliziraju za tu tematiku. Štrbac je snažno “podržao napor premijera Vučića”, navodeći da je “netko morao učiniti prvi korak”.
Premda smo ovaj nerazmjer u brojkama nestalih između Beograda i Zagreba pokušali rasvijetliti u razgovoru s Veljkom Odalovićem, prvim čovjekom tamošnje Komisije za nestala lica, ostali smo uskraćeni za odgovor jer je u Srbiji bio državni praznik. Međutim, za njegova hrvatskog kolegu Ivana Grujića nikakvih dvojbi nema. Štoviše, s ponosom ističe da Hrvatska svaki treći dan riješi jedan slučaj nestale osobe, pri čemu smo među vodećima u svijetu. – Puno veći učinak bio bi kada bismo dobili od Srbije odgovor na pitanje gdje se nalaze masovne grobnice premještene 1995. godine. Oni taj podatak imaju. Gdje se nalaze grobnice iz 1991.? Ti su podaci u arhivima. Srbija ima Komisiju za nestala lica koja bi te podatke trebala predati nadležnom tijelu RH – kazao je Grujić, koji smatra da Hrvatska može izvršiti određeni pritisak na Srbiju u pristupnim pregovorima Europskoj uniji.
Povezani tekstovi
