Srbijanski predsjednik sastat će se s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić trebao bi sredinom veljače stići u Zagreb, na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
– Moje ustavne obveze uključuju promicanje i zaštitu hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. U tome je jedan od ključnih interesa razvijati što bolje odnose sa svim susjednim državama. Stoga predano zagovaram i vodim politiku iskrenog dijaloga i rješavanja otvorenih pitanja u pozitivnom ozračju – izjavila je predsjednica RH te dodala:
– U odnosima sa susjednim zemljama iz bivše državne tvorevine ponajviše je otvorenih pitanja, graničnih i drugih, povezanih upravo s raspadom i sukcesijom bivše države, ali i onih koja izviru iz povijesti. Osobito su tim pitanjima još opterećeni naši odnosi s Republikom Srbijom. Ove se godine navršava sto godina od završetka Prvoga svjetskoga rata, od kada nažalost započinje stoljeće naših međusobnih prijepora i sukoba. Naši pogledi na mnoge povijesne teme, osobito one što ih je nametnulo 20. stoljeće, ne samo što nisu slični nego su katkad oprečni. Uvjerena sam da Hrvati i Srbi, dva stara europska naroda, s više od tisuću godina povijesti na razne načine prepletenih sudbina, mogu i žele naći put koji će nas napokon voditi u bolju budućnost. Pokažimo kako nam je jedno stoljeće bilo dovoljno da shvatimo pouke i u sebi nađemo snagu okrenuti stranicu novih i boljih odnosa. To želim i uvjerena sam da moj hrvatski narod i svi hrvatski državljani to žele. Put koji tome vodi jest put razgovora, dogovora i konkretne suradnje u rješavanju problema i otvaranju novih razvojnih vidika kroz zajedničku europsku budućnost.
Grabar-Kitarović naglasila je da se mora razriješiti sudbina svih nestalih u Domovinskom ratu.
– To nije samo ispit humanosti nego i temelj pravoga mira, od kojega polazimo u unaprjeđenju naših odnosa. Svaka majka ima pravo naći svoje dijete, svoje bližnje. Na nama, državnicima, odgovornost je i obveza učiniti sve kako bismo im to omogućili – kazala je i dodala:
– Naša trajna zadaća jest zaštita i unaprjeđivanje položaja nacionalnih manjina, kako hrvatske u Republici Srbiji tako i srpske u Republici Hrvatskoj. Važno je i granično pitanje. Držim kako to možemo riješiti međusobnim razgovorom, a ako u tome ne uspijemo, onda pred međunarodnim pravosudnim tijelima i na temelju međunarodnog prava.
Predsjednica je naglasila da se trebamo voditi primjerom naših gospodarstvenika koji iz godine u godinu međusobno dobro surađuju i ulažu sve više. – To pokazuje koliko su naše države upućene jedna na drugu. Uvjerena sam da golemu većinu naših državljana ponajprije zanima bolji život i nova radna mjesta. Zato hrvatskim i srbijanskim gospodarstvenicima treba još snažnije otvoriti prostor za ulaganja i suradnju. Od velike je važnosti za obje države sigurnosna suradnja i borba protiv terorizma.
– Hrvatsko-srbijanska suradnja od iznimnog je značaja i za šire područje jugoistočne Europe te mora biti jamac trajnog mira i stabilnosti. Držim stoga da je sazrelo vrijeme za posjet na predsjedničkoj razini. U dobroj vjeri kako obostrano postoji želja nadići prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti te osigurati napredak našim narodima i državama, pozvala sam predsjednika Aleksandra Vučića u službeni posjet Republici Hrvatskoj sredinom veljače. Želim time otvoriti novu stranicu u našim odnosima. Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine ijednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim – zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Podsjetimo, uzvratni službeni posjet predsjednika Srbije Zagrebu odgođen je početkom listopada. Prema prethodnim najavama, Vučić je Pantovčak trebao posjetiti u studenome, najkasnije u prosincu prošle godine. Na Pantovčaku su potom potvrdili da je došlo do “pomaka termina” te da su uredi hrvatske predsjednice i predsjednika Srbije u kontaktu.
– S obzirom na sveobuhvatne okolnosti o kojima ovisi i datum posjeta, on još nije utvrđen – kazali su na Pantovčaku.
“Sveobuhvatne okolnosti”, naravno, odnosile su se na nova dnevnopolitička zaoštravanja na relaciji Zagreb – Beograd, a tadašnji potezi beogradske politike svakako nisu pomogli nego su, naprotiv, onemogućili upućivanje službenog poziva Pantovčaka Vučiću. Od vlade Srbije i vojnog vrha sponzorirano podizanje spomenika majoru JNA Milanu Tepiću, oko kojega u RH i RS imaju apsolutno suprotan stav – njegov samoubilački čin za Hrvate je terorizam, a u Srbiji ga slave kao narodnog heroja – zamrznuo je poziv Vučiću. A nakon što je ulje na vatru dolio usred Hrvatske ministar obrane, Vučićev politički ljubimac Aleksandar Vulin ustvrdivši kako je rat ‘90-ih bio građanski, već je bilo jasno da ova, kako je službeni Zagreb ocijenio, velikosrpska kampanja vodi zaoštravanju odnosa, a nikako smirivanju. U takvoj situaciji, kada su iz vlade Srbije nove optužbe prema Zagrebu stizale “u rafalima”, jer je i Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije ustvrdio kako “dužnosnici Hrvatske veličaju ustaštvo, potiču antisrpsku histeriju i krše ljudska prava”, svaki službeni politički dijalog između Zagreba i Beograda bio je zamrznut.
Povezani tekstovi
