Od početka rada nove vlade nije riješen problem naplate parničnih troškova žrtvama ratnih zločina. Od 118 slučajeva, koje je zabilježila Documenta, u kojima su hrvatski građani, članovi obitelji poginulih civilnih žrtava u Domovinskom ratu, tražili odštetu od hrvatske države, 15 je zahtjeva usvojeno, a 83 tužbena zahtjeva su odbijena. U 72 odbijena slučaja sud je tužiteljima naložio i plaćanje parničnih troškova – u ukupnom iznosu od 2.041,691 kuna. Stoga im prijeti ili je već nastupila ovrha. Riječ je uglavnom o umirovljenicima sa minimalnim primanjima nad kojima država upravo provodi ovrhe. Predmet ovih ovrha najčešće su vrlo skromne mirovine, ali i sva druga pokretna i nepokretna imovina.
Podsjećamo na slučaj Jasenke Borojević iz Siska, čiji je muž Stevo Borojević u listopadu 1991. godine uhićen, mučen te ubijen, a Općinski sud u Sisku 16. ožujka 2011. uputio joj je poziv na plaćanje parničnih troškova u iznosu od 26.950,00 kuna. Jasenka Borojević, kao i većina tužitelja koji su izgubili parnice, živi od skromne mirovine. Počinitelji zločina nisu osuđeni. Republika Hrvatska umjesto da materijalnom naknadom ublaži patnju i oda zasluženi pijetet žrtvama, sada sjeda na račune obitelji žrtava.
Ovaj problem usko je vezan sa i dalje velikim brojem neprocesuiranih ratnih zločina u Republici Hrvatskoj. Propuštajući procesuirati sve počinitelje ratnih zločina, država „kažnjava“ žrtve rata po treći put. Prvi put ove su osobe kažnjene kada su izgubile svoje bliske članove obitelji u ratu, drugi put kada nisu doživjeli pravdu uslijed nedostatka progona počinitelja zločina i treći put kada im država naplaćuje troškove sudskih postupaka nakon što su od iste zatražili naknadu štete uslijed gubitka bliskog člana obitelji.
Smatramo potpuno neprihvatljivim da preživjeli članovi obitelji civilnih žrtava rata nastavljaju biti “kažnjavani” zbog činjenice što država krši obveze koje proizlaze iz utvrđenih principa međunarodnog prava i to posebice UN-ovih temeljnih načela reparacije svih civilnih žrtava rata te obveze progona svih ratnih zločina. Stoga, tražimo hitnu reakciju odgovornih u rješavanju ovog problema – otpis troškova svih sudskih postupaka za naknadu štete zbog gubitka bliskog člana obitelji, progon počinitelja ovih zločina te pravednu naknadu preživjelima bez diskriminacije u odnosu na etničku pripadnost civilnih žrtava rata.
* Iz izvještaja pod naslovom “Tromjesečni izvještaj – Glavni trendovi i problemi sa praćenja suđenja za ratne zločine” kojeg izdaju Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Povezani tekstovi
