Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je pred Županijskim sudom u Zagrebu optužnicu protiv pet državljana Republike Srbije (1939., 1949., 1955., 1951. i 1957.) i jednog državljanina Srbije i Hrvatske (1958.) zbog počinjenja kaznenog djela protiv Republike Hrvatske ubojstvom predstavnika najviših državnih tijela u pokušaju opisanog i kažnjivog po članku 233. KZ-a RH u vezi s člankom 17. stavak 1. i 2. OKZ-a RH, i zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva opisanog i kažnjivog po članku 120. stavak 1. OKZ-a RH. (30. 12. 2020.)
Podignutom optužnicom okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali u cilju da ugroze Ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost Republike Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg Predsjednika Republike Hrvatske, i znajući da će djelovanjem avio bombama i većim brojem raketa zrak-zemlja po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini i prouzročiti velika razaranja objekata.
Tereti ih se da su postupali protivno odredbama članka 3. stavak 1. točka a), članka 32. i članka 147. IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. te članka 4. stavak 2. točka a) i članka 13. Dopunskog Protokola uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II) od 8. lipnja 1977.
Okrivljenike se tereti da tijekom oružanog sukoba oružanih snaga Republike Hrvatske i JNA na području Republike Hrvatske, postupali prema ranije stvorenom planu zapovjednog vrha JNA s kojim je drugookrivljeni pukovnik JNA, pomoćnik komandanta za vazduhoplovnu podršku u komandi Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne obrane JNA, upoznao prvookrivljenog general-majora JNA, komandanta 5. Vazduhoplovnog korpusa RV i PVO JNA te ujedno i komandanta Operativne grupe za borbeno komandovanje.
Istoga dana je drugookrivljenik helikopterom Gazela došao na aerodrom Udbina gdje se nalazio 105. Lovačko-bombarderski avijacijski puk RV i PVO JNA te se sastao sa trećeokrivljenim majorom JNA, načelnikom Štaba i zamjenikom komandanta navedenog puka, koji je temeljem ranije zaprimljene zapovjedi koju mu je u prije navedenom cilju izdao nadređeni mu komandant 5. Vazduhoplovnog korpusa RV i PVO JNA i u skladu s detaljnom zapovijedi drugookrivljenika upoznao s time da četvrtookrivljeni, kapetan I. klase JNA, referent II. Detašmana kontraobavještajne grupe RV i PVO JNA raspolaže obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji Predsjednik Republike Hrvatske.
Optužnicom se trećeokrivljenika tereti da je izdao zapovijed petookrivljenom kapetanu I. klase JNA, komandiru 249. Lovačko-bombarderske avijacijske eskadrile, navedenog 105. LBAP, da kao pilot aviona “Super Galeb G-4” s četvrtookrivljenikom kao kopilotom i šestookrivljenim kapetanom I. klase JNA kao pilotom drugog aviona “Super Galeb G-4” obave bombardiranje i raketiranje Banskih dvora u Zagrebu i objekata u njegovoj blizini. Potom su, tereti ih se, četvrtookrivljenik, petookrivljenik i šestookrivljenik u navedenom cilju, s dva aviona “Super Galeb G-4” istoga dana oko 15,00 sati doletjeli s aerodroma Udbina do Zagreba. Petookrivljenika se tereti da je prema uputama četvrtookrivljenika kao svoga kopilota, avionskim bombama MK-82 obavio bombardiranje prostorija Banskih dvora u kojima se tadašnji Predsjednik Republike Hrvatske trebao nalaziti na sastanku s tadašnjim predsjednicima Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća SFRJ.
Šestookrivljenik je potom, tereti ga se, na Banske dvore i objekte u blizini ispalio 16 raketa BR-VZ 128 mm M-74 “Munja” koje su pogodile objekte u blizini Banskih dvora, ali u opisanom cilju nisu uspjeli jer je tadašnji Predsjednik Republike Hrvatske sa svojim gostima ranije napustio navedene prostorije.
Uslijed navedenih djelovanja smrtno je stradao jedan civil, dok je jedan civil zadobio teške tjelesne ozljede, a tri civila tjelesne ozljede. Na Banskim dvorima i okolnim objektima nastala je materijalna šteta u ukupnom iznosu od 36.946.387,00 kuna.
U optužnici je predloženo da se protiv šestorice okrivljenika, koji su svi u bijegu i nedostupni hrvatskom pravosuđu, na temelju članka 127. stavak 4. i članka 131. Zakona o kaznenom postupku, a po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavak 1. točka 1. i 4. Zakona o kaznenom postupku, produlji istražni zatvor do okončanja ovog postupka.
Podsjetimo, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je 12. prosinca 2017. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv ukupno šest osoba zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje opisanih kaznenih djela. Donošenju rješenja je prethodio višegodišnji rad na prikupljanju personalnih dokaza i relevantne dokumentacije. Iako se u odnosu na neke od okrivljenika s obzirom na dužnosti koje su obnašali u JNA i ranije moglo pretpostaviti da su povezani s počinjenjem predmetnih kaznenih djela, za pokretanje kaznenog postupka protiv bilo koje osobe, pa tako i protiv ovih osoba, nužno je bilo utvrditi konkretne radnje u kojima su sudjelovali prilikom počinjenja kaznenih djela, kao i potvrditi to personalnim i materijalnim dokazima.
Kako se u konkretnom slučaju radilo o osobama u samom vrhu zrakoplovstva i obavještajnih službi Jugoslavenske narodne armije, tako se tek tijekom 2016. godine zajedničkim radom Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Službe kriminalističke vojne policije MORH-a i sigurnosnih službi, uspjelo doći do konkretnih personalnih dokaza i dokumentacije koji su korisni za vođenje kaznenog postupka.
Tijekom istrage je utvrđeno da su s počinjenjem ovih kaznenih djela povezane i druge osobe iz političkog i vojnog vrha bivše SFRJ, no kazneni postupak nije moguće voditi protiv osoba koje su preminule zbog čega se istraga i nije usmjeravala na prikupljanje dokaza o njihovoj kaznenoj odgovornosti za predmetni događaj.
Dodajemo kako su tijekom istrage provedena sudsko-medicinska vještačenja i balistička vještačenja ubojitih sredstava korištenih od strane zrakoplova Jugoslavenske narodne armije prilikom napada na Banske dvore, a prikupljena je dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na Banskim dvorima i okolnim objektima te je potom, provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno kako ona iznosi gotovo 37 milijuna kuna.
Tijekom istrage je ispitan veći broj svjedoka koji se nalaze u Republici Hrvatskoj, a putem međunarodne pravne pomoći pred Višim sudom u Beogradu ispitani su okrivljenici i svjedoci koji žive u Republici Srbiji.
S obzirom da se kroz duže vrijeme nije mogla utvrditi adresa stanovanja šestookrivljenika koji je u vrijeme pokretanja istrage imao prijavljenu adresu prebivališta u Južnoafričkoj Republici, to je s obzirom da su bili prikupljeni svi drugi dokazi istraga prekinuta 10. srpnja 2019. i potom nastavljena 7. listopada 2020. ispitivanjem šestookrivljenika putem međunarodne pravne pomoći pred Višim sudom u Beogradu jer je utvrđeno da se preselio u Republiku Srbiju.
Povezani tekstovi
