Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” saopštio je da je ovih dana u potpunoj medijskoj tišini na ponovljenom suđenju u Hrvatskoj pred sudom u Osijeku, na pet godina zatvora osuđen Srbin Milenko Marić /64/ iz Belog Manastira za navodni ratni zločin nad civilima u Baranji u jesen 1991. godine.
U saopštenju se napominje da je proces protiv Marića interesantan i zbog toga što je za isti događaj dva puta ekstradiran iz Velike Britanije u Hrvatsku i obje ekstradicije su bile medijski bučno popraćene, dok su se suđenja i izricanje presuda odvijali u potpunoj medijskoj tišini.
Županijsko državno tužilaštvo iz Osijeka je 3. aprila 2001. godine podiglo optužnicu protiv 58 Srba sa područja Baranje zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civila, po kojoj je Marić, nakon sprovedenog suđenja u odsustvu, osuđen na maksimalnih 20 godina zatvora.
Marić se poslije „mirne reintegracije“ Sremsko-baranjske oblasti u ustavno-pravni poredak Hrvatske, u januaru 1998. godine, iselio u Veliku Britaniju, gdje je zasnovao i porodicu.
Na osnovu „evropskog naloga za hapšenje“, kojeg je za njim raspisalo hrvatsko pravosuđe, Marić je prvi put uhapšen u Velikoj Britaniji 7. juna 2015. godine, odakle je u Hrvatsku izručen u januaru 2017. godine.
Nakon ekstradicije dopuštena mu je obnova postupka, a Županijsko državno tužilaštvo u Osijeku je po izručenju izmijenilo i specifikovalo optužnicu protiv Marića, kojom ga tereti da je u ljeto i jesen 1991. godine, kao pripadnik, kako kažu, „paramilicijskih snaga“ /stanica milicije Beli Manastir/, privodio civile u stanicu u zatvor i na saslušanja, tukao ih i maltretirao, pri čemu se navode imena šest civila.
Protiv njega je na osnovu izmijenjene i specifikovane optužnice sproveden razdvojeni postupak, a 13. septembra 2017. godine saslušanjem svjedoka koji je kao pripadnik MUP-a Hrvatske bio zatvoren u Belom Manastiru u avgustu 1991. godine, završen je dokazni postupak u tom krivičnom predmetu.
Svjedok je izjavio da mu je optuženi Marić tokom zatočenja pomagao donoseći mu hranu i vodu, te ga i na druge načine pokušavo zaštititi.
Nakon tog svjedočenja vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku donijelo je presudu kojom je Marić, zbog nedostatka dokaza, oslobođen optužbe i istovremeno mu ukinuo istražni zatvor, nakon čega se on vratio porodici u Veliku Britaniju.
Vrhovni sud Hrvatske 25. aprila 2018. godine prihvatio je žalbu tužioca, ukinuo prvostepenu presudu i predmet uputio na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.
U svojoj odluci Vrhovni sud utvrdio je da je prvostepeni sud učinio bitnu procesnu povredu koja se sastoji u tome što je izreka presude protivrječna razlozima presude.
Pošto se Marić nije odazivao pozivu na ročišta u ponovljenom postupku, Hrvatska je za njim izdala potjernicu, na osnovu koje je ponovo uhapšen u Velikoj Britaniji, koja ga je 5. aprila ove godine drugi put izručila Hrvatskoj.
„Ovo drugo Marićevo izručenje propratili su i međunarodni i domaći mediji u smislu da se izručuje `opasni ratni zločinac`. Koliko je opasan taj `prestupnik` vidi se i po tome, što niko od medija, ni iz Velike Britanije ni iz Hrvatske ni iz Srbije, nije pratio ovo drugo ponovljeno suđenje pred Županijskim sudom u Osijeku“, naveo je „Veritas“.
I kada se očekivalo da će zbog formalnog propusta novo pretresno vijeće Županijskog suda u Osijeku, po instrukcijama Vrhovnog suda, ponovo donijeti oslobađajuću presudu, uslijedio je neočekivani obrt, Marić je proglašen krivim i osuđen na pet godina zatvora, na minimalnu kaznu propisanu po hrvatskom zakonu za krivično djelo ratnih zločina, koja je ujedno i minimalna kazna za obavezno određivanje istražnog zatvora.
Prema saznanjima „Veritasa“, sudsko vijeće nije čak utvrdilo koliko je Marić ukupno do sada proveo u ekstradicionom zatvoru u Velikoj Britaniji i u istražnom zatvoru u Hrvatskoj, u oba navrata, iako po računici odbrane postoji mogućnost da to prelazi kaznu od pet godina koja mu je izrečena u ovom drugom ponovljenom suđenju.
Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta je do sada, prema „Veritasvoj“ evidenciji, uhapšeno najmanje 187 Srba, od kojih su 74 ekstradirana u Hrvatsku.
Od izručenih do sada je protiv njih 30 postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru.
Trenutno se u hrvatskim zatvorima zbog krivičnih dela ratnih zločina nalazi 33 osobe srpske nacionalnosti, od kojih je 16 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.
Povezani tekstovi
