Danas je Sud Bosne i Hercegovine produžio ekstradicioni pritvor državljaninu Republike Srbije Veljku Brkoviću (1961), kojeg je, po međunarodnoj potjernici raspisanoj od strane Biroa Interpola Zagreb, na graničnom prelazu Varadište kod Višegrada 30. maja ove godine, uhapsila granična policija BiH, zbog navodno počinjenog krivičnog djela genocida.
Zbog prebukiranosti sarajevskog zatvora, imenovani je smješten u zatvor u Trebinju, gdje ga je prošle nedjelje posjetio i konzul Republike Srbije u Sarajevu, Čedomir Labus.Po službenoj dužnosti brani ga Borislav Jamina, advokat iz Istočnog Sarajeva.
Prema Zakonu o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima BiH, ekstradicioni (privremeni) pritvor može trajati 18 dana, s tim da se ovaj rok može produžiti na zahtjev države moliteljice, ali ni u kojem slučaju ne može biti duži od 40 dana. Ako zamoljena država u rokovima predviđenim za dostavljanje ne dostavi ekstradicionu molbu i dokumentaciju, Sud Bosne i Hercegovine donijet će rješenje o ukidanju pritvora licu čije se izručenje traži.
Prema saznanjima Veritasa, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku u toku 1996. godine podnijelo je Županijskom sudu u Osijeku dvije optužnice protivukupno 38 lica, među kojima se nalazi i Veljko Brković, zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocida. Optuženima se stavlja na teret da su u razdoblju od avgusta 1991. do septembra 1994. godine, “nakon što su 22. avgusta 1991. godine okupirali baranjsko selo Branjin Vrh, u kojem je kao većinsko živjelo hrvatsko stanovništvo, u namjeri da na tom području onemoguće ostanak Hrvatima, protjeraju ih ili pobiju i tako ga učine etnički čistim srpskim područjem, te priključe Branjin Vrh i cijelu Baranju tzv. Velikoj Srbiji, prema zajedničkom dogovoru i međusobnoj podjeli zadataka, izvrgli civilno hrvatsko, a sa njim i drugo nesrpsko stanovništvo Branjinog Vrha svakodnevnom sistematskom, fizičkom i psihičkom zlostavljanju, posljedica čega je, između ostalog, ubistvo 17 Hrvata i protjerivanje gotovo cjelokupnog hrvatskog i nesrpskog stanovništva”.
Veritas raspolaže i podacima da je Županijski sud u Osijeku u međuvremenu od 2005. do 2010. godine, nakon što je tužilaštvo prekvalifikovalo krivično djelo genocida u oružanu pobunu, koje djelo je pod amnestijom, obustavio postupak protiv najmanje deset lica sa pomenutih optužnica.
Uhapšeni Veljko je do početka oktobra 1991. živio u rodnom selu Hrkanovci kod Đakova (RH), odakle je, zbog ratnih (ne)prilika, sa porodicom, suprugom i troje djece, izbjegao u Branjin Vrh kod Belog Manastira, gdje je ostao sve do “mirne reintegracije”, kada se doseljava u Inđiju, gdje je i boravio sve do hapšenja. Zaposlen je kao vozač u zemunskoj firmi “Gambit”, sa čijim kamionom je i upravljao u trenutku hapšenja. I prije hapšenja često je kamionom odlazio u BiH i nije imao nikakvih problema.
Veljkova rodbina i prijatelji, pretpostavljaju da mu se stavlja na teret ubistvo bračnog para Andrić, iz Branjinog Vrha, hrvatske nacionalnosti, u čijoj kući je i živio, sa čijom smrću on nema nikakve veze, pošto je ubica identifikovan i procesuiran od strane pravosuđa RSK.
Na spisku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) osumnjičenih, optuženih i osuđenih pred hrvatskim pravosuđem za ratne zločine sa stanjem na dan 31.03.2013. godine, među 1.577 imena, nalazilo se i ime Veljka Brkovića. Njegovi rođaci potvrđuju da je znao da se nalazi na spisku procesuiranih, ali da je je vjerovao da Hrvati za njim neće raspisati potjernicu pošto i rođaci ubijenog bračnog para znaju okolnosti njihova stradanja.
Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svjeta do sada je uhapšeno 166 Srba, od kojih su 57 ekstradirani u Hrvatsku. Od ekstradiranih do sada je protiv 21 postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru. Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske.
U Beogradu, 16.06.2017.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
Povezani tekstovi
