1991.
* U okviru mirovne Konferencije o Jugoslaviji u Hagu izdato je saopštenje u kome je predviđeno: a) uspostavljanje labave zajednice ili saveza suverenih ili nezavisnih republika; b) aranžmani za zaštitu manjina; c) neprihvatanje jednostaranog mjenjanja granica. Dogovoreno je da se i na Konferenciju pozovu predstavnici (tj.podkomitet za prava manjina) srpskih Krajina u Hrvatskoj.
* Šestorica rezervista JNA: Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Ivan Hosjak, Boško Radonjić i Milorad Đorđević, koji su zarobljeni 29. septembra 1991. godine u Bjelovarskoj kasarni na Vojnoviću, izdvojeni su i zatvoreni u policijsku stanicu u Bjelovaru, odakle su ih, noću 3/4. oktobra 1991. izvela uniformisana lica sa fantomkama na glavama i streljali ih iste noći u šumi Česma, nedaleko od mjesta Malo Korenovo. Sa njima je bio i civil Savo Kovač iz Bjelovara, koji je, igrom slučaja, iako je zadobio tri prostrelne rane, preživio strijeljanje.
Za ubistvo šestorice rezervista JNA i ubistvo jednog civila, Županijsko državno odvjentištvo u Bjelovaru je optužilo četvoricu pripadnika bjelovarske policije: Luku Markešića, Zdenka Radića, Zorana Marasa i Ivana Orlovića zbog krivičnih djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Nakon šest suđenja, u desetogodišnjem trajanju, pred četiri različita suda, optuženi su presudom Županijskog suda u Zagrebu, iz novembra 2011, oslobođeni optužbe “jer djela za koja se terete (izmjenjenom optužnicom) po zakonu nisu krivična djela”.
Na posljednju presudu žalba nije ni uložena, pa je ista postala pravosnažna.
* Na magistralnoj cesti Zagreb-Beograd, na raskršću cesta Otok-Brčko na punktu hrvatske policije, od gelera granata ispaljenih iz aviona JNA smrtno su stradali Stojisavljević Miloš (1951), njegova supruga Stojisavljević Veselinka (1952), dok su Stana Dražić (1949) i njena kćerka Aleksanda Dražić (1974) ranjene, s tim da je Stana Dražić od zadobijenih povreda umrla u MC Slavonski Brod nakon nekoliko dana.
1993.
* Savet bezbjednosti UN-a usvojio je rezoluciju 871 o produženju mandata snagama UNPROFOR-a u bivšoj Jugoslaviji do 31. marta 1994. godine, odnosno za još šest mjeseci. U Rezoluciji je rečeno da SB pozdravlja izvještaj generalnog sekretara UN-a od 20 septembra i njegovu namjeru da ustanovi tri podređene komande u okviru UNPROFOR-a (Hrvatska, BiH i BJR Makedonija);
1994.
* Predsjednik RSK Milan Martić je uputio pismo predsjedavajućem SB UN, u kome je izrazio protest zbog toga što SB nije prihvatio učešće RSK u rješavanju sporova sa Republikom Hrvatskom pred organima UN, jer to “koristi RH, koja srpsko-hrvatski rat i njegove posljedice prikazuje potpuno pogrešno, prećutkujući problem stotina hiljada Srba protijeranih državnim terorom sa teritorije pod svojom kontrolom.”
* Delegacija Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, na čelu sa glavnim tužiocem Ričardom Golstonom, boravila je u Zagrebu, gde se sastala s predstavnicima hrvatske Vlade. Utvrđeni su načini saradnje sa kancelarijom Međunarodnog suda, odnosno dogovoreno je da Hrvatska odredi oficira koji će neposredno kontaktirati sa Sudom.
* Na sasatanku šefova diplomatije EU u Luksebergu izraženo je zadovoljstvo “stanjem na granici između Srbije i Bosne”, o čemu je izvještaj podneo kopredsjednik Međunardne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord Dejvid Oven koji je rekao da su se ministri “dosta bavili situacijom u Hrvatskoj” i zaključili da je neophodno “uspostaviti konstruktivan i suštinski politički i ekonomski dijalog između hrvatskih vlasti i Srba u Hrvatskoj”. A britanski ministar Daglas Herd izjavio je da “maštovitom diplomatijom” treba ” iskoristiti pritisak na predsjednika Miloševića i na bosanske Srbe”, dok je nasuprot tome predsjedvajući Savjeta ministara EU Klaus Kinkel rekao da treba “pojačati pritisak” na Srbe i “održavati pritisak na Miloševića , kako bi se naveo da prizna granice BiH i Hrvatske”.
* Predsjednik Rusije Boris Jeljcin je na konferenciji za novinare u Kremlju rekao da je djelimično ukidanje sankcija prema SRJ ”skroman korak i da bi trebalo pristupati ukidanju i ekonomskih sankcija “uz određene uslove”. S tim u vezi napomenuo je da su razgovorima u Vašingtonu “predsjednik SAD u principu složio sa mnom…Ukoliko predsjednik Milošević prilagodi svoju poziciju u odnosu na granice s Hrvatskom, SAD će pristupiti etapnom ukidanju sankcija prema SRJ.”
1995.
* Predsjednik SB UN Ibrahim Gambari izjavio je da je Savjet “šokiran” vijestima o ubistvu srpskih civila u RS Krajini.
Veritas.info
Povezani tekstovi
