1835 – У Пешти штампан први број „Сербског народног листа“, илустрованог књижевног недељника Срба у Угарској, који је покренуо публициста и уредник „Летописа“ Матице српске Теодор Павловић. 1853 – Умро Бранко Радичевић (Славонски Брод, Угарска, 28. 3. 1824 – Беч, Аустријско цартво, 1. 7. 1853), романтичарски лирски песник младости, љубави …
e-Veritas, 18. 06. 2025, На данашњи дан – 18. јун
1853 – Умро српски писац Бранко Радичевић (Славонски Брод, Аустроугарска, 15/28.3.1824 – Беч, 18.6/1.7.1853), романтичарски лирски пјесник младости, љубави и патриотског заноса. Као одушевљени присталица језичке реформе Вука Стефановића Караџића први је почео да пева на народном језику и у духу српске народне поезије и песничким слободама означио продор у …
Nezavisne novine, 12. 05. 2025, Teška realnost Srba u zapadnoj Slavoniji: Za godinu 49 opijela i dva krštenja
PAKRAC – Paroh pakrački Igor Karanović, porijeklom iz Novog Grada u Republici Srpskoj, prošle godine je u crkvenim knjigama evidentirao 49 opijela i dva krštenja djece. Ovi podaci su najjasniji okvir za sliku zapadne Slavonije u sadašnje vrijeme i statusa Srba na tom području. “Taj trend se nastavlja. Malo je …
e-Veritas, 03. 05. 2025, Саво ШТРБАЦ: Да сам неко (из архиве)
Da sam neko, obavezao bih sve države, priznate i nepriznate, da svu decu stradalu u ratovima na bilo kom kraju sveta, bez obzira koje nacije i vere bili i od čijih aviona, pušaka, topova, noževa… stradali, upišu „crvenim slovima” kao svoje žrtve i da ih komemorišu kao univerzalne simbole nevinih …
Politika, 28. 04. 2025, TRI DECENIJE OD STRADANjA SRBA IZ ZAPADNE SLAVONIJE (3): Težak život retkih povratnika u zavičaj
Srpska sela su opustošena, kuće prazne ili porušene, većina stanovništva je zauvek otišla Okučani, Slavonski Brod – Među desetak hiljada Srba, većinom povratnika u Zapadnu Slavoniju, najviše je osoba preko 60 godina. Najsnažniji uticaj na očuvanje njihovog identiteta imaju Srpska pravoslavna crkva i Srpsko-kulturno društvo „Prosveta” sa odborima u više …
Portal Novosti, 05.04.2025, “Ratna šteta”
Hrvatska će početi obilježavati 3. maj kao Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Anja Šimpraga pritom je upozorila da stradanje djece u ratnim strahotama otvara duboko moralne i etičke dileme, odnosno istaknula da “bol djeteta nema nacionalni predznak” Hrvatska će početi obilježavati 3. maj kao Dan …