1991.
– Vlada Hrvatske je usvojila izjavu od pet tačaka u kojima se iznose zahtjevi i garancije JNA i njenim pripadnicima u Hrvatskoj.
– Otpočeli su sukobi crnogorskih rezervista i hrvatski oružanih snaga na Konavlima i u Župi dubrovačkoj.
– Predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić uputio je pismo Generalnom sekretaru UN Perezu de Kueljaru. U pismu Mesića se između ostalog kaže: „U ovim teškim trenucima, dok se na tlu Jugoslavije vodi jedini rat na našoj planeti, odgovornost Organizacije ujedinjenih naroda za zaustavljanje krvoprolića može biti presudna. U ovom besmislenom ratu pučističke armije i Republike Srbije protiv Republike Hrvatske već je smrtno stradalo na obije strane više od tisuće žrtava, ranjeno je nekoliko tisuća vojnika i civila, a broj izjeglica je veći od 230.000. Desetine hrvatskih sela, čitavi gradovi i stotinjak najvrednijih spomenika kulture potpuno su uništeni”.
– U zaseoku Sitnik kod Počitelja od pripadnika ZNG-a ubijeni su: Kalinić Perica (1915), Matić Pajo (1910), Vitas Dušan (1953) i Radulović Vaja (1920).
1992.
–Generalna skupština UN, sa 127 glasova ZA, šest PROTIV i 26 UZDRŽANIH, izglasala je Rezoluciju 777 SB UN, čime je SRJ isključena iz rada Generalne skupštine UN. Prije glasanja pred Generalnom skupštinom je govorio predsjednik jugoslavenske vlade Milan Panić. U svom govoru on se založio za povlačenje svih stranih trupa iz BiH, optužujući pritom svjetsku organizaciju da u rješavanju jugoslovenske krize primjenjuje „dvostruke standarde“, a kao primjer je naveo nereagovanje UN na prisustvo 40.000 hrvatskih vojnika u BiH. Zatim je, govoreći o kontinitetu i priznavanju novih država na tlu bivše SFRJ proklamovao odluku svoje vlade o priznanju nekadšnjih republičkih granica za granice novostvorenih država, da bi, na kraju zatražio i formalan prijem SRJ u UN.
– Vlade RS i RSK zaključile su protokol o međusobnoj saradnji u oblasti politike, ekonomije i društvenog života, saošptilo je Ministarstvo za informisanje RS. Predviđena je uspostava jedinstveno obrazvonog sistema, formiranja zajedničkog javnog preduzeća za snabdjevanje naftom, objedinjavanje zdravstva, informisanja, fisklanog i carinskog sistema, ali i uspostavljanje istog oblika vladavine, političkog sistema i istih državnih simbola. Graničnih prelaza između dviju republika neće biti.
– Predsjednik Predsjedništva A BiH Alija Izetbegović i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, poslije tročasovnog sastanka, u sjedištu UN u Njujorku iza zatvorenih vrata, saopštili su da obrazuju zajednički vojni Komitet sa zadatkom kako su opisali da „koordinira njihove odbrambene napore“, a takođe su zajedno zatražili i ukidanje embarga na uvoz oružja BiH i Hrvatskoj.
1993.
– Član Predsjedništva BiH Fikret Abdić je preko Hrvatskog radija uputio proglas narodu Cazinske krajine u kome ga je pozvao da podrži njegovu inicijativu o stvaranju Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna.
– Ministar spoljnjih poslova RH Mate Granić je uputio pismo predsjedavajućem SB UN, ambasadoru Adolfu Tajlharndtu, u kome ga obavijestio o odluci svoje vlade da, ukoliko ne budu usvojeni uslovi i dobijene garancije koje je usvjio Sabor Hrvatske, da će zatražiti povlačenje UNPROFOR-a, do kraja novembra. Uz zahtjev da budu unijeti u tekst rezolucije SB, Granić je naveo sljedeće uslove: razoružavanje svih vojnih i policijskih jedinica „srpskih pobunjenika“, koje operišu u UNPA i „ružičastim zonama“, zatim da „Hrvatskoj mora biti dopušteno da odmah uspostavi državnu vlast u tzv. ružičastim zonama“, da se izbjeglicama mora omogućiti povratak, i najzad da „međunarodne granice Hrvatske, koje predstavljaju i granice UNPA zona, moraju biti stavljene pod efikasnu međunarodnu kontrolu, čime bi se sprečili srpski pobunjenici da ih i dalje narušavaju i prebacuju oružje, municiju i drugu opremu“. Na kraju pisma je zaprećeno da će Hrvatska primjenit svoje pravo države članice UN i zahtjevati povlačenje „plavih šljemova“ sa cijele svoje teritorije.
Vertas.info
Povezani tekstovi
