Njemačka, Francuska i SAD strepe od presedana koji bi ih, danas-sutra, mogao koštati…
Ukrajina je u sukobu sa svojim ključnim američkim i europskim partnerima oko predloženog suda koji bi sudio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovim najvišim dužnosnicima. Kijev zamišlja sud koji bi nalikovao na onaj nirnberški, nakon Drugog svjetskog rata. Zalažu se za poseban međunarodni sud koji bi osnovala Opća skupština Ujedinjenih naroda. Kijev vjeruje da bi ovaj format postupcima dao više legitimiteta, stvorio veći međunarodni utjecaj, ali i da bi se na taj način moglo izbjeći i problematične diskrepancije s vlastitim nacionalnim ustavom.
Ali ukrajinski dužnosnici kažu da SAD i neki od njegovih najmoćnijih saveznika oklijevaju postaviti presedan koji bi se njima samima mogao obiti o glavu, s obzirom na njihove prošle agresije u inozemstvu. Umjesto toga, zapadni partneri predlažu dvije “hibridne” opcije koje bi bile pod ukrajinskom jurisdikcijom, ali što je ključno – sve to pritom ne bi poništilo pravni imunitet koji uživaju svjetski čelnici.
“Oni žele hibridnu opciju, ali ja sam također nepokolebljiv”, rekao je Andrej Smirnov za Newsweek. Smirnov je zamjenik šefa ureda predsjednika Volodimira Zelenskog odgovoran za pregovore sa stranim partnerima o posebnom sudu. “Ne trebamo sud samo radi postojanja nekakvog foruma ili suda pravde. Ovo nema smisla.”
Ukrajinski predloženi “model još nije podržan od Sjedinjenih Država”, rekao je Smirnov. “I do sada ga nisu podržale ni Francuska ni Njemačka.
“Jasno nam je da strepe zbog presedana! Moje pitanje za njih je, u bilo kojoj vrsti vojne misije kojoj su se pridružile Sjedinjene Države i saveznici, je li postojao cilj aneksije bilo kojeg teritorija? Nikad. Je li postojao cilj genocida? Ne. Je li bilo ikakvih ciljeva masovnih ubojstava civila kako bi počinili zločine protiv čovječnosti? Ne. Nikad.”
Smirnov je rekao da bi stranim partnerima također moglo biti neugodno skidanje Putinova imuniteta, potez je to koji bi mogao otvoriti vrata sličnim postupcima protiv drugih — možda zapadnih — čelnika.
Podijeljeni oko mehanizama
Međunarodni kazneni sud prikuplja dokaze vezane uz ruske ratne zločine u Ukrajini te je također izdao nalog za uhićenje Putina. Međutim, sud nije nadležan za procesuiranje zločina agresije. Nitko, ni SAD-a ni Rusija ni Ukrajina nisu stranke Rimskog statuta koji podupire Međunarodni kazneni sud.
Ukrajinski dužnosnici upozoravaju da bi neuspjeh dovođenja Putina na sud značio nedovoljnu pravdu za ispaćenu Ukrajinu – ali da bi isto ohrabrilo i druge autokrate, poput Xi Jinpinga, u poduzimanju agresivnih vojnih akcija.
Iako se zapadni partneri Ukrajine uglavnom slažu s tim načelom, podijeljeni su oko mehanizma. SAD je predložio “internacionalizirani sud posvećen procesuiranju zločina agresije protiv Ukrajine” koji bi bio “ukorijenjen u ukrajinskom pravosudnom sustavu” uz pomoć “međunarodnih elemenata”.
Čini se da i europske nacije slijede “hibridni” pristup. Britanci, primjerice, žele sud “integriran u ukrajinski nacionalni pravosudni sustav s međunarodnim elementima”. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock založila se za sud “koji svoju nadležnost izvodi iz ukrajinskog kaznenog zakona”.
Ali Kijev i stručnjaci kažu da je to nedovoljno. SAD predlaže “vrlo slab sud koji ne uspostavlja ništa od presedana koji nam trebaju. Tako se oni najviši čelnici, koji su bili autori invazije, ne mogu procesuirati”, objašnjava Jennifer Trahan, profesorica u Centru za globalna pitanja Sveučilišta New York, za Newsweek.
“Iako su ovi modeli dobro funkcionirali u drugim situacijama za procesuiranje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti”, rekla je Trahan, “oni su stvarno manjkavi za procesuiranje zločina agresije zbog specifične prirode zločina, međunarodnog značaja i ukrajinskog ustava.”
Izuzeće Putina od kaznenog progona prema američkom planu, rekla je Trahan, “bio bi užasan signal drugim potencijalnim agresorima da mogu počiniti ovaj zločin i baciti svoje podređene pod autobus… Iskreno mislim da kineska vlada promatra, i mlak odgovor mogao bi potencijalno potaknuti kinesku invaziju na Tajvan. Nemojmo ovo uprskati!”, objašnjava Trahan.
Vijeće sigurnosti UN-a ne može dati legitimitet sudu koji je predložila Ukrajina, budući da bi Rusija – a vjerojatno i Kina – upotrijebile svoj veto svoje stalne članice kako bi spriječile takve napore. Umjesto toga, Kijev želi proći kroz Generalnu skupštinu UN-a.
Ali ne postoji jamstvo dovoljnog broja glasova, pogotovo ako Ukrajina nastavi bez pune potpore SAD-a i velikih europskih sila. “Može li se to učiniti bez SAD-a i moćnih zemalja? Bilo bi teško, iako nije nemoguće”, zaključila je Trahan.
Povezani tekstovi
