Bitka za vlasništvo: povratnica tuži Hrvatsku zbog diskriminacije
Slučaj povratnice Milice Miladinović koja je 1991. ostala bez posla, stana i kuće, Europska komisija u tablicama nadzora izrijekom navodi kao slučaj kojega treba riješiti
ZAGREB Slučaj povratnice Milice Miladinović ovih će dana završtiti na Europskom sudu za ljudska prava. Odvjetnica Lovorka Kušan u njeno će ime podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva, prava na pravično suđenje i diskriminacije. Slučaj Milice Miladinović nije samo slučaj o osobnoj sudbini kojom se državna administracija poigrava 12 godina nego je to i političko pitanje za Republiku Hrvatsku. Naime, u prvim tablicama nadzora Europske komisije o tome kako Hrvatska ispunjava uvjete za zatvaranje Poglavlja 23 njen je slučaj izrijekom naveden kao slučaj kojega treba riješiti.
Sporo sudovanje
Slučaj Milice Miladinović započinje 1991. godine kada je prvo napadnuta na radnom mjestu u Zagrebu, a ubrzo je pod prinudom morala napustiti stan u Zagrebu na kojemu je imala stanarskog pravo. Otišla je u izbjeglištvo u Bosni i Hercegovinu, potom u Srbiju, a vratila se 2000. godine. Pravo na stan u Zagrebu je izgubila, a htjela je da joj se vrati njena kuća u Strmcu, blizu Stubičkih Toplica. U tu je kuću rješenjem načelnika općina iz 1995. useljen Mirsudin Nikšić, a on je kao privremeni korisnik uselio još 1994. godine kada je uveo plin.
Novčana naknada ili zamjena
Milica Miladinović, koja o svojoj 12-godišnjoj muci govori puna emocija, ne odustaje – traži ili novčanu naknadu ne samo zato što je potreban velik novac da bi se kuća privela kakvoj-takvoj svrsi nego i zato što nije mogla uživati svoje vlasništvo, a spremna bi bila prihvatiti i da joj država u zamjenu za kuću da drugu, odgovarajuću nekretninu u vlasništvu.
Miladinović je privatnom tužbom zatražila Nikšićevo iseljenje, u prvom stupnju brzo dobila presudu, ali je na pravomoćnu morala čekati sve do 2005. godine. U međuvremenu je i DORH sudskim putem zatražio iseljenje Nikšića iz kuće što se konačno dogodilo 2007. godine. U međuvremenu je država Nikšiću obnovila kuću blizu Novske i to na temelju potvrde da je ratni invalid i branitelj, što se, pak, pokazalo netočnim.
No, prave muke Miladinović tek tada počinju. Nikšić ju je tužio i traži povrat sredstava koje je uložio u kuću. Godine 2010. sud je dosudio da Miladinović mora Nikšiću isplatiti 297.314 kuna. Nikšić je kuću »preuredio« – srušio je gornju etažu izvorno 81 četvornih metar velike kuće, a donju etažu je dogradio i zašao u tuđi posjed.
Zabilježba na kuću
Sudskom presudom o plaćanje odštete Nikšiću stavljena je zabilježba na kuću Miladinović. Istodobno, kuću je Nikšić vratio u potpuno neupotrebljivom stanju i prema izračunu vještaka Ivana Jambrekovića rađenom po nalogu Ministarstva regionalnog razvoja potrebno je 242.877,33 kune da bi se kuća dovela u stanje pogodno za stanovanje. Miladinović je tražila obnovu kuće, ali njena kuća nije na području koje je bilo zahvaćeno ratnim djelovanjima, pa nije predviđeno da se tamo išta obnavlja.
Ministarstvo regionalno razvoja ponudilo je tripartitvnu nagodbu prema kojoj bi država preuzela isplatu novca Nikšiću, a Miladinović nema pravo na odštetu. Miladinović je takvu nagodbu odbila, baš kao što je i odbila privremeni smještaj koji joj je nuđen u zamjenu za njeno vlasništvo. Jedini pomak zbio se prije četiri mjeseca kada je skinut teret s njene kuće jer je država preuzela isplatu 297.314 kuna Nikšiću što znači da više nema nikakvih prepreka da država ugovorom s Miladinović riješi slučaj. Ako ne prije, o napretku u slučaju Milice Miladinović bit ćemo izviješteni prilikom sljedeće objave nadzornih tablica Europske komisije.
Povezani tekstovi
