S tradicionalnog Božićnog prijema Srpskog narodnog vijeća, na kojem su bili hrvatski premijer Plenković i prvi potpredsjednik srpske Vlade Dačić, poslane su poruke mira i tolerancije uz najavu otopljavanja odnosa između Hrvatske i Srbije
Poruke mira i tolerancije, uz naglasak na nužnost odleđivanja odnosa između Hrvatske i Srbije, poslane su s ovogodišnjeg tradicionalnog Božićnog prijema Srpskog narodnog vijeća, održanog u petak u punoj Kristalnoj dvorani hotela Westin.
Posebnu pažnju javnosti izazvao je dolazak visoke delegacije srpske Vlade koju je predvodio prvi potpredsjednik Ivica Dačić koji se odmah nakon završetka prijema na zatvorenom sastanku sastao s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom što bi, kako je istaklo više govornika, mogao biti početak otopljavanja već dugo stagnirajućih odnosa Zagreba i Beograda.
Uz to, najavljen je i sastanak novoimenovanog ministra za ljudska prava Srbije iz redova hrvatskog naroda Tomislava Žigmanova s Anjom Šimpragom, potpredsjednicom Vlade iz srpske manjine.
Novčić iz Božićne česnice, slavskog kolača, pronašao je premijer Andrej Plenković.
Plenković: Suradnja s manjinama čak i na vlastitu štetu
Čestitajući Božić pravoslavnim vjernicima tradicionalnim pozdravom “Mir Božji, Hristos se rodi”, Plenković je naglasio da mu je drago da je i ove godine imao priliku doći na SNV-ov prijem.
– Atmosfera je dobra, upravo onakva kakva u ovakvim trenutcima treba biti. Drago mi je da smo surađujući proteklih godina, a od prvog dana želio sam da sve nacionalne manjine zastupljene u Saboru budu partneri vladajućoj koaliciji, uspjeli da u hrvatskom društvu gradimo tolerantno ozračje i jednakost, da popunimo sve praznine koje postoje u međusobnim odnosima, da ispravljamo nepravde, činimo civilizacije iskorake i iznad svega damo generacijski doprinos pomirbi kao temeljnoj vrijednosti – rekao je Plenković i podsjetio na ratna razaranja kada je Hrvatska bila, kako je rekao, žrtva Miloševićevog režima.
Podsjetio je na obitelji poginulih, nestale, sve vojnike i branitelje.
– To naslijeđe je teško i opterećuje odnose Hrvatske i Srbije i to je činjenica. Ti odnosi se moraju prije svega temeljiti na istini i stvarnim koracima isprike i pomirbe. Bitno je da razumijemo te činjenice i ne ignoriramo ono što je među nama. Time se sve vlade, pa tako i naša, moraju baviti. Činit ćemo sve da pronađemo nestale i da se procesuiraju ratni zločini koji ne zastarijevaju, ali ćemo i učiniti sve da gradimo mostove suradnje. To činim i ja osobno. Ponekad čak na uštrb popularnosti u vlastitom biračkom tijelu. Radim to svjesno i namjerno. Bez obzira što je to mali dio štete, radi se o ogromnom iskoraku za ukupnu atmosferu u hrvatskom društvu. U tome uspijevamo, bez obzira na teške okolnosti – kazao je Plenković.
Zahvalio je predstavnicima SNV-a na podršci, lojalnosti i iskrenom partnerstvu koje traje već sedmu godinu. Suradnju je nazvao čvrstom i baziranom na povjerenju.
– Napravili smo veliki iskorak. Moram priznati da me gotovo bilo sram kad sam shvatio realnost i 2016. godine postao potpuno svjestan problema za koje nisam znao da su u tako niskoj fazi razvoja poput elektrifikacije, vodoopskrbe i prometne povezanosti. Zajedničkim radom napravili smo velike korake naprijed: to rade sada HEP, Hrvatske vode, cestari i oko ovoga ćemo napraviti takve iskorake da će u 21. stoljeću svaki dom u Hrvatskoj – bez obzira žive li u njemu Hrvati, Srbi ili neki treći – morati imati ono što je elementarno u državi koja je među 15 onih koji su u NATO-u, u EU, u Schengenu i u eurozoni, a to je da ima vodu, struju i komunalnu infrastrukturu kakvu zaslužuje. To ćemo napraviti, kao i učiniti veliki napor da se ubrza proces obnove nakon potresa što je također naša obaveza i za što smo dobili sredstva – istaknuo je pozdravljen pljeskom Plenković, dodavši da će se nastaviti unapređivati suradnja sa srpskom i ostalim manjinama kroz konkretne projekte i politički dijalog.
Iskazao je zadovoljstvo što je hrvatska manjina u Srbiji dobila novi život, ne samo preko institucionalne zastupljenosti Žigmanova u Vladi, nego i šire, što otvara nove šanse za artikuliranje vlastitih interesa, zaštitu identiteta, kao i utjecaja na dodijeljen portfelj.
Pozdravio je sporazum o suradnji SNV-a i DSHV-a, nazvavši ga pravom porukom što nacionalne manjine mogu i trebaju raditi kako bi utjecali na unapređenje odnosa između dviju država. Najavio je skoro završavanje Hrvatske kuće u Subotici kao mjesta okupljanja hrvatske manjine.
Dačić: Ne mislimo isto, ali pronađimo zajednički interes
Burno pozdravljeni Dačić u svom govoru naglasio je zajedničke vrijednosti mira, tolerancije i solidarnosti koje vežu hrvatski i srpski narod.
- Od ovog današnjeg prijema se mnogo očekuje, jer je napravljena takva atmosfera da su očekivanja podignuta visoko. Najbolji odnosi Srbije i Hrvatske prvenstveno su u interesu naša dva naroda, ali i čitavog regiona. Osim naše brige za Srbe u Hrvatskoj, moje prisustvo ovde snažna je poruka o potrebi razgovora i redefinisanja odnosa Beograda i Zagreba. Mi ne mislimo isto o brojnim pitanjima, ali moramo da razgovaramo i dogovaramo se. Zato smo danas ovde, na predlog predsednika Aleksandra Vučića koji je zadužio mog novog kolegu ministra Žigmanova da zajedno sa Miloradom Pupovcem – uz potpisivanje njihovog Sporazuma o saradnji – nađemo i adekvatne povode za oživljavanje konstruktivnog dijaloga. Taj dijalog na ravnopravnoj osnovi uz međusobno uvažavanje predstavlja jedini put za rešavanje svih otvorenih pitanja koja nas na žalost i dalje opterećuju – rekao je Dačić.
Naglasio je da je Srbija svjesna da su neka od njih ozbiljna i teška kao i da ne mogu biti riješena u kratkom roku, ma koliko željeli da se rješavanje ubrza.
- Prepoznajemo potrebu unapređenja odnosa, ali to je moguće samo kroz normalizaciju generalnog političkog narativa i poboljšanje političkog dijaloga bez skrivenih agendi – naglasio je.
Čestitao je Hrvatskoj na punoj integraciji u Evropsku uniju, istaknuvši da se pojedinačan napredak susjeda treba tretirati kao naš zajednički uspjeh. Založio se da državni vrh obiju zemalja kontinuirano i dosljedno osuđuje govor mržnje i etnički motivirane napade što bi pridonijelo jačanju povjerenja. Rekao je da Srbija aktivno radi na jačanju položaja Hrvata u Srbiji, čemu svjedoči i činjenica je Žigmanov postao ministar. Podsjetio je da je Vlada Srbije otkupila rodnu kuću bana Josipa Jelačića, što je također iskorak u odnosima.
- To možda jesu mali koraci, ali su pozitivni primeri na koje treba da se ugledamo u narednom periodu. Trebamo konstruktivna rešenje na obe strane, ponekad i uz primenu pozitivne diskriminacije. Predstavnicima Srba u Hrvatskoj hteo bih da izrazim veliku zahvalnost na očuvanju svog nacionalnog identiteta. Srbija ostaje visoko zainteresovana i usmerena na pružanje svih vidova podrške u ostvarivanju punog kapaciteta prava garantovanih od EU. Siguran sam da će Hrvatska iskazati svoju konstruktivnost i da ćemo zajedno da radimo za bolju budućnost – naglasio je Dačić, podsjetivši na Josifa Runjanina, kompozitora hrvatske himne i srpske pjesme „Rado ide Srbin u vojnike“, koji je rođen u Loznici, živio u Vinkovcima, a umro u Novom Sadu.
- Zašto je to bilo moguće? Zato što smo tada imali druge neprijatelje. Kasnije smo mi sami sebi postali najveći neprijatelji, odnosno jedni drugima. A rezultati popisa nam govore da možda uskoro nećemo biti potrebni jedni drugima kao neprijatelji, jer biološki nestajemo. Zato, umesto da se takmičimo u mržnji, želim da se takmičimo u izgradnji mira i dobrih odnosa. Moramo da pronađemo zajednički interes, čak i kada ne mislimo isto. Obično se Badnji dan i Božić provode u društvu najmilijih. Ne verujem da smo mi najmiliji jedni drugima, ali tu smo gde smo i moramo da živimo zajedno, a kad je već tako, onda je valjda red da živimo u miru – rekao je čestitajući Božić Dačić, s kojim je, uz Žigmanova, u Zagreb došla i srpska ministrica za EU integracije Tanja Mišćević.
Pupovac: Utišati glasove mržnje i poboljšati suradnju
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac u svom obraćanju podsjetio je na prva Božićna okupljanja koja su počela još prije tri decenije u zagrebačkoj Prosvjeti.
- Nismo mogli znati u što će ta obilježavanja prerasti, do čega će dorasti i do kuda će dobaciti. Znali smo samo instinktivno i svjesno da antiratni, mirovni duh i ideja moraju biti u svemu što činimo i zbog čega se okupljamo – kazao je Pupovac, istaknuvši da tada nisu bili svjesni koji će se i koliki teret hrvatsko-srpske historije sručiti na nas.
- Znali smo samo da ga trebamo nositi tako da čuvamo dostojanstvo svoje kao dostojanstvo drugog i obrnuto. Znali smo da dostojanstvo Srba u Hrvatskoj trebamo čuvati kao dostojanstvo Hrvata i obrnuto – rekao je i naglasio da je bilo teško predvidjeti da će 30 godina kasnije predstavnici Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije podizati zlatni most između dvije države i dva naroda. Nismo znali, ali radimo to kao da smo oduvijek znali ili kao da nam najbolji od naših predaka šapću kako i zašto to trebamo činiti.
- Istina, činimo to nakon što su već obnovljeni svi porušeni mostovi u prvom našem ratu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, ali ne i stabilan most političkog mira i političke suradnje između Hrvatske i Srbije. Prihvaćamo se toga posla u okolnostima i pod prijetnjom drugog, još opasnijeg rata u Evropi s punom sviješću da u ovom, našem dijelu Evrope treba učvrstiti mir. To znači da treba prevladati stare i izbjeći nove podjele – podvukao je predsjednik SNV.
Prema njegovim riječima, u takvom kontekstu naročito je važno da se utiša svaki govor mržnje i vrijeđanje stradanja jednih od drugih.
- Svaki pozdrav “Za dom spremni”, svako slavljenje ratnih zločinaca kao nacionalnih heroja, svako skandiranje “Ubij, ubij Srbina” na hrvatskim i svako skandiranje “Ubij, ubij Hrvata da Šiptar nema brata” na srpskim stadionima. Utišavanje takvih glasova mržnje prvenstveno je zadaća nas koji se obraćamo s političkih i s crkvenih govornica – rekao je.
Založio se za razvijanje prakse priznavanja i tolerancije različitosti, što je vidljivo i na novčanicama eura na kojima je ime ispisano trima europskim pismima – latinicom, grčkim alfabetom i ćirilicom. Istom onom ćirilicom čiji su tvorci zaštitnici Evrope, slavenska braća sv. Ćiril i Metodije i kojoj nigdje u Evropi ne bi trebalo biti onemogućena ravnopravna upotreba, a kamoli stigmatizacija. Podsjetio je da glavu jedne od kovanica eura čini glava velikog Nikole Tesle.
- S punom sviješću o važnosti hrvatsko-srpskih otvorenih pitanja koja čekaju svoje odgovore, kao što su pitanja nestalih, ratnih zločina i komemorativnih praksi, želio bih ovdje istaći i važnost otvorenosti granica s našim susjedima. U ovoj prilici posebno granice između Hrvatske i Srbije. Ističem to zbog toga što bi šengenski režim, koji je također uspostavljen s prvim danom ove godine i režim dijaloga između Hrvatske i Srbije, za koji bismo željeli da se počne uspostavljati s današnjim danom, koegzistiraju na najbolji mogući način – otvoreno koliko je to moguće i trajno otvoreno kako bi se sva otvorena pitanja mogla rješavati. Tako da se prošire granice Evrope i jačaju ih u onom u čemu treba, a nikako u onom u čemu ne treba – kazao je.
Podsjetio je na sudbinu sugrađana na Baniji koji još čekaju obnovu kuća i dostojan život kojima se trebamo obavezati na cjelovitu i potpunu posvećenost njihovim potrebama, kao i onima koji zbog socijalne i ekonomske nejednakosti nemaju pretpostavke dostojanstvenog življenja te one koji nedužno stradavaju i pate u današnjem svijetu, naročito u Ukrajini.
- Mir nas čeka kao teška i nimalo laka zadaća koja je jednako sveta i velika kao i zadaća onih koji su svoj život izložili za ideju slobode i ravnopravnosti – zaključio je Pupovac, posebno istaknuvši primjer jezičara Igora Mrkalja - kojem je posvećen ovogodišnji kalendar SNV-a – genijalca koji je u jeziku uspio pronaći način da oba naroda progovore svojim jezikom i kao jedan od prvih koji je definirao pretpostavke za kodifikaciju pismenosti.
Vojnić: Vršak leda počeo se danas otapati
Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, kazala je da obje zajednice – i hrvatska u Srbiji i srpska u Hrvatskoj – moraju biti ravnopravan dio vlasti i adekvatan dio proračuna, kao i postotka zaposlenih, ali i spojnica dviju država. Kazala je da je vrijeme da Hrvati u Srbiji dobiju svoj školski centar i budu zastupljeni na svim razinama vlasti.
– Raduje nas jer i mi sada znamo kako je to imati ministra u Vladi svoje vlastite države. Vršak leda počeo se danas otapati. No, cijeli greben još uvijek je pred nama. Vjerujemo da bi riješeno pitanje vratilo mir u naše obitelji i da bi osude govora mržnje svih nas unijele sigurnost u domove – rekla je Vojnić, ustvrdivši da neće biti lako, ali da zajedno možemo proces izgurati dokraja u čemu može pomoći Božić – rekla je Vojnić.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet pohvalio je suradnju sa srpskim organizacijama u glavnom gradu Hrvatske, istaknuvši da se gradska uprava trudi da Zagreb bude još otvoreniji. Kazao je da su pri kraju projektiranje i gradnja triju važnih spomenika – žrtvama Holokausta, žrtvama na Dotrščini i spomenik obitelji Zec na Sljemenu koji će biti dovršen ove godine.
Patrijarh SPC-a Porfirije podsjetio je na prolaznost života na Zemlji kao i na potrebu stalne borbe protiv zla, što posebno treba istaknuti na Božić kada dolazi Bog koji otkriva istinu i smisao postojanja, jer preko njega postajemo dobri i prema drugima.
- Bog je pronašao put do nas, jedanput za svagda, bez obzira na naše egoizme i sebičnosti. Time nam je pokazao da postoji put do drugih ljudi, uprkos granicama koje ljudi prave. Život treba biti orijentisan na dobro pa će zlo biti odmah marginalizirano. Drago mi je da smo se ovde sabrali i da je sastav sabora ovakav. Bez obzira na naše različitosti, svi smo pozvani da budemo narod Božji i građani carska nebeskog – čestitao je patrijarh i čestitajući Božić poželio svima mir i dobro.
SNV je na prijemu uručio i godišnje nagrade. Prvi generalni sekretar SNV-a Jovan Vejnović i aktivistica Dragica Skorupan dobili su nagradu “Nikola Tesla” za unapređenje srpskih institucija. Nagrada “Svetozar Pribičević” za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa pripala je kolumnisti Novosti Marinku Čuliću. Priznanje “Diana Budisavljević” za humanost i pravednost pripalo je Nevenki Končar i Radovanu Joviću, a “Dr. Gojko Nikoliš” za antifašizam Ognjenu Krausu.
Povezani tekstovi
