Nepravomoćnom odlukom Republika Hrvatska mora D. G.-u isplatiti 44.793,95 eura naknade neimovinske štete i 16.450 eura parničnog troška, u postupku zbog smrti oca Vasilija Miletića i brata Milorada ubijenih početkom rata devedesetih
Još uvijek, nakon 33 godine, s vremena na vrijeme, na doba straha i smrti koje je vladalo početkom devedesetih, čak i izvan ratnih zona po hrvatskim gradovima podsjećaju nas rijetke sudske odluke. Blic sjećanje osvježila je nepravomoćna odluka Općinskog suda u Kutini kojom Republika Hrvatska mora D. G.-u isplatiti 44.793,95 eura naknade neimovinske štete i 16.450 eura parničnog troška, u postupku zbog smrti oca Vasilija Miletića i brata Milorada koji su ubijeni početkom rata devedesetih. Vasilije i Milorad Miletić našli su se na putu Merčepovom eskadronu smrti i odvedeni su 1. novembra 1991. iz porodične kuće u Kutini. Kasnije su pronađeni mrtvi blizu lokaliteta Pakračke Poljane, u mjestu Bujavica.
Pravosudna borba porodice otpočela je 2004. Republika Hrvatska pozivala se na zastaru i na činjenicu da nikad nije dokazano da su Vasilije i Milorad pali kao žrtve pripadnika MUP-a ili Hrvatske vojske. No malobrojni svjedoci u postupku svjedočili su da su Miletiće odvela lica u uniformama HV-a i da su se predstavljali kao Merčepovci. Jedan od svjedoka rekao je da je 20. novembra 1991. i sam završio u Pakračkoj Poljani, u prostoriji krvavih zidova i da mu je jedan od čuvara ispričao kako je “prijašnja grupa od 11 ljudi ubijena, te da su među njima bili otac i sin iz Kutine”.
Općinski sud u Kutini utvrdio je odgovornost Republike Hrvatske na temelju iskaza svjedoka i na temelju dokaza zaključio da su oca i sina odveli i usmrtili pripadnici Merčepove jedinice. Ova nepravomoćna presuda stiže četiri godine nakon Merčepove smrti. Ubijeni Miletići nisu bili obuhvaćeni presudom kojom je Merčep 2016. osuđen po zapovjednoj odgovornosti, a Vrhovni sud mu je godinu dana kasnije povisio kaznu s pet i pol na sedam godina zatvora.
Merčep je smrt dočekao na slobodi, a njegovom ispraćaju prisustvovale su brojne osobe iz političkog života. Na osnovu dosadašnjeg pravosudnog iskustva, pitanje je što će se po ladicama hrvatskog pravosuđa promijeniti na putu do pravomoćne presude koja je nedostižan cilj mnogim porodicama odvedenih, nestalih i ubijenih srpskih civila po hrvatskim gradovima koji traže istinu, pravdu i odštetu.
Povezani tekstovi
