ZAGREB (SNV) – U Hrvatskoj još nema političke volje da se obilježe mjesta stradanja Srba u Hrvatskoj u ratu devedesetih, pogotovo u nižim strukturama vlasti, rečeno je na Okruglom stolu “Memorijalizacija u Hrvatskoj”, koji su organizirali Inicijativa mladih za ljudska prava i Udruženje porodica nestalih i poginulih lica Suza, uz podršku Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP).
Cilj skupa bilo je obilježavanje stradanje Srba, zato što su te inicijative često izložene kritikama i napadima iz zainteresirane javnosti. Po riječima Čedomira Marića iz “Suze”, situaciju ilustrira odnos prema spomeniku u Golubiću kod Knina koji je sagrađen na crkvenom zemljištu i na njemu su bila imena 34 mještana Golubića, od kojih je najviše civila. Zbog navođenja imena trojice vojnika, policija je zabranila skup. Izdano je rješenje za rušenje spomenika, nakon čega je došlo do kompromisa.
Govornici su podsjetili na akciju postavljanja ploče u spomen na izbjeglice na ulazu u Knin, koja je dan nakon postavljanja skinuta i još nije vraćena.
Branko Jurišić iz SNV-a i Marica Šeatović iz Udruženja porodica stradalih i nestalih Srba “Protiv zaborava”, naveli su inicijativu o izgradnji spomenika izbjeglicama, žrtvama masakra u Žirovcu, gdje je do izražaja došlo neraspoloženje u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Podsjetivši da su ljetos i u Vukovaru gradske vlasti odbile da se sagrade spomenici stradalim Srbima, Jurišić je rekao da su uza sve prepreke SNV i Općina Kistanje ipak uspjeli postaviti obilježja i održati komemoracije u Varivodama i Gošiću.
Povezani tekstovi
