NAJČEŠĆE hrvatsko prezime je Horvat i nosi ga više od 19.000 ljudi. Odmah za njima su Kovačevići, kojih ima više od 13.000.Među najbrojnijima su i Babići, Marići, Jurići, Novak, Kovačići, Kneževići, Vukovići i Matići. Većina njih može se sresti i u Srbiji. Ovaj spisak 10 najčešćih prezimena u Hrvatskoj, koji …
Večernje novosti, 01. 12. 2023, Dr Nikola Žutić: KROATIZACIJA SRBA KATOLIKA: Hrvatsko otimanje dubrovačke srpske pismenosti i ćiriličnih i latinskih knjiga
I PORED izuzetno jake prozelitske propagande srpsko katoličanstvo je dugo odolijevalo kroatizaciji, što se naročito ispoljavalo u Dubrovniku i južnom primorju. O Dubrovniku kao nacionalnom i kulturnom sjedištu južnodalmatinskih Srba najbolje svjedoči popis stanovništva od 31. decembra 1890. godine, po kome je dubrovačka općina imala 11.177 stanovnika, od kojih je …
Večernje novosti, 30. 11. 2023, Dr Nikola Žutić: SAMO TRI ŽUPANIJE SU BILE HRVATSKE: Filolozi o kajkavskom dijalektu i srpskom štokavskom govoru
SLAVENSKI filolozi XIX vijeka bili su jedinstveni u procjeni da je ilirski jezik bio srpski. Tako je slovenački filolog Jernej Kopitar (1780-1844) kajkavce Hrvate smatrao za nesporne Slovence, “a bio je voljan da Hrvatima prizna primorske čakavce – svi ostali su Srbi”. Kopitar je zapisao: “Srpski jednako ilirski. Predeo srpskog …
Večernje novosti, 29. 11. 2023, Dr Nikola Žutić: U SLAVONIJI SE GOVORILO SRPSKIM JEZIKOM: Svedočanstvo Spiridona Jovića, zaboravljenog etnologa i pisca
IZUZETAN spis pod naslovom “Etnografska slika slavonske Vojne granice” objavio je Spiridon Jović, “praktikant carsko-kraljevskog Vojnog knjigovodstva”. Kako navodi dr Slavica Garonja Radovanac, radi se o zaboravljenom piscu srpskog predromantizma, rođenom 1801. godine u Petrinji, na srpskoj Baniji. Uglavnom je skromno živeo, radeći od 1820. godine u Vinkovcima kao praktikant …