Vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod presjedanjem suca Zdravka Majerovića u svibnju 2016. nepravomoćno jeosudilo Merčepa na pet i pol godina zatvora jer nije spriječio svoje podređene u odvođenju i ubijanju civila
Vrhovni sud povisio je kaznu Tomislavu Merčepu za godinu i pol dana, pa je zamjenik ratnog ministra policije pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilima počinjenim 1991. na području Pakračke Poljane, Kutine i Zagreba. Vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod presjedanjem suca Zdravka Majerovića u svibnju 2016. nepravomoćno je osudilo Merčepa na pet i pol godina zatvora jer nije spriječio svoje podređene u odvođenju i ubijanju civila. Prema optužnici, Merčep se teretio za nezakonito uhićenje 52 osobe. Od tog broja ubijene su 43 osobe, tri se vode kao nestale, dok je šest osoba preživjelo mučenja i zlostavljanja kojima su bili izloženi. Obrazlažući svoju odluku, Vrhovni sud je naveo da niži sud nije dovoljno otegotnim cijenio što se Merčepu stavljalo na teret ubijanje civila srpske nacionalnosti kroz jedan duži period i na osobito brutalan način.
- Prvostupanjski sud propustio je cijeniti kako je kazneno djelo ostvareno u vrijeme najžešćih borbi hrvatskih branitelja protiv agresora; bivše JNA i naoružanih vojnih i paravojnih formacija pobunjenog srpskog stanovništva potpomognutih dragovoljcima iz ostatka bivše Jugoslavije. Ovakva kršenja pravila međunarodnog prava, naravno nisu bila niti su mogla biti u funkciji obrane od agresora već suprotno. Kaznom zatvora o trajanju od sedam godina moći će se izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela te će se utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela. Utjecat će i na sve ostale da ne čine kazane djela, kao i na svijest građana o pogibljenosti takvog kaznenog djela – stoji među ostalim u obrazloženju odluke Vrhovnog suda.
Viši sud nije prihvatio navode iz Merčepove žalbe da su intervjui koje su s njim radili različiti novinari, a koji su kao dokaz priloženi spisu, nezakonit dokaz. Merčep je, naime, u žalbi tvrdio da je riječ o nezakonitim dokazima jer ti intervjui nisu autorizirani. No Vrhovni sud smatra da je riječ o klasičnim intervjuima, objavljenim u raznim medijima, o čemu su iskazivali i novinari koji su ih radili. Po stavu Vrhovnom suda, ocjena valjanosti tih dokaza nešto je što kao i sve druge dokaze, ocjenjuje sud, no riječ je o zakonitim dokazima. Nije prihvaćen ni Merčepov navod da mu je povrijeđeno pravo na obranu, kao ni to da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje.
Ivana Jakelić
Povezani tekstovi
