Професор сплитског Правног факултета Никола Висковић, на тврдње да су злочини над Србима у хрватским градовима, пре током и после рата 1991–1995. „били спорадични” и да су их водили „неконтролирани појединци”, одговара да је то „прозирна бајка за дјецу” и да су у убијањима и прогону учествовале политичке странке, највише …
e-Veritas, 30.06.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 30. jun
1989. * U Zagrebu, na međunarodnom zagrebačkom velesajmu, u dvorani “Kumrovec”, na prvoj sjednici Središnjeg odbora HDZ-a, predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman podnio je uvodno izlaganje, a Odbor je dao javno saopštenje “O pravu na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost”, te uputio zahtijev za vraćanje spomenika banu Jelačiću na glavni …
Portal Novoati, 05.03.2023, Edukacija i akcija
Inicijativa mladih za ljudska prava, u suradnji s Odjelom za kulturu SNV-a, održala je Edukativno-aktivistički dan “Mladi se sjećaju zaboravljenih” kako bi nove generacije upoznala s kršenjima ljudskih prava prema pripadnicima srpske nacionalne manjine u Zagrebu devedesetih Inicijativa mladih za ljudska prava u suradnji s Odjelom za kulturu Srpskog narodnog …
e-Veritas, 31.10.2022, ХРОНОЛОГИЈА РАТА У ХРВАТСКОЈ 1991-1995 – 31. октобар
1991. * Нападом на ТО Грубишно поље, започела је акција хрватске паравојске под кодним називом „Откос-10“, која је имала за циљ ликвидирати или протјерати Србе са подручја источне Билогоре, смјештеног на сјеверозападу Хрватске у троуглу између Бјеловара, Дарувара и Вировитице. Комплетно становништво из 23 и један број житеља из још …
Portal Novosti, 07.04.2022, Prizma revizionizma
SNV-ov Bilten spominje čak 506 slučajeva revizionizma, govora mržnje i nasilja prema Srbima u 2021., što je u odnosu na 2020. više nego dvostruko povećanje. Zabilježeno je i gotovo deset puta više grafita i znakovlja mrzilačkog sadržaja. Potres na Baniji, lokalni izbori, obilježavanje Vukovara i popis stanovništva neki su od …
Portal Novosti. 25.12.2021, Hrvoje Klasić: Hrvatsko proljeće je prije svega bio pokret SKH
Političari i ekonomisti htjeli su reformu federacije, ali nisu bili protiv jugoslavenskog okvira i socijalizma, a kamoli protiv Tita. Mnogi misle i da je rukovodstvo 1971. etnički bilo hrvatsko, međutim Dragosavac, Baltić i drugi, po nacionalnosti Srbi, slagali su se s reformskim dijelom, dok su Hrvati poput Bakarića, Planinc i …