Ministar savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu Dmitry Zykov za Večernji govori o spornom izvješću
Podatak iz izvještaja ruskog Ministarstva vanjskih poslova o neonacizmu u svijetu, po kojem je u Hrvatskoj čak 30 tisuća Srba prešlo na katoličanstvo u posljednjih 19 godina, izazvao je burne reakcije ne samo u Hrvatskoj već i u EU koja je jučer izvješće odbacila kao netočno i selektivno. Moskva zasad šuti, no ministar savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu Dmitry Zykov za Večernji govori o spornom izvješću.
Otkud informacija da je 30 tisuća Srba prešlo na katoličanstvo?
Podaci dolaze iz raznih izvora, temelje se na informacijama iz veleposlanstava, ali i nevladinih organizacija, uključujući one koje rade u Hrvatskoj i koje se bave ljudskim pravima i pravima manjina i smatramo da je brojka točna.
Tu je brojku iznio lider Asocijacije izbjeglih Srba iz Hrvatske Milojko Budimir, a kao izvor naveo je pokojnog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana. Jeste li optužili Hrvatsku na osnovu tvrdnje jedne organizacije?
Ne bih koristio riječ optužba jer nismo u poziciji da nekoga optužimo. Brojke nisu najvažnija stvar – cilj je bio da se upozori na tendencije rasta neonacizma i netolerancije. Činjenica jest da, po našim podacima i po podacima nevladinih udruga, u Hrvatskoj postoji trend, da postoje slučajevi pritiska na nacionalne manjine, ne samo na Srbe, postoji vjerska netolerancija koja seže do fizičkih napada. Neki su incidenti i navedeni u izvješću.
Jeste li vi iz veleposlanstva slali brojke u Moskvu?
Ne.
Incidenata je u Hrvatskoj bilo, no isto tako, počinitelji su procesuirani. Zašto se to ne navodi u izvješću?
Neki slučajevi jesu procesuirani, ali nisu svi, to znamo i iz podataka državnih institucija. Nije na na nama da optužujemo bilo koga, za to postoje nadležna tijela RH.
Insinuirate li ovim da nema političke volje ili da je hrvatsko sudstvo manjkavo?
Ne, ne bih želio reći da iza toga stoji politika. Možda nedostaje odlučnosti ili efikasnosti da se ne samo procesuiraju počinitelji već i da se u budućnosti spriječe incidenti.
Zašto u izvješću nisu navedene neke države, primjerice Srbija?
Ne mogu odgovoriti, izvješće je sastavljao MVP, ali je navedena većina zemalja Europe, ne samo članice EU i NATO-a.
Zašto se ocjena stanja u Slovačkoj nagurala u dvije rečenice? Zašto je kod analize Bugarske izostavljena stranka ATAKA, koja se bori protiv Roma i Turaka, ali je i proruska? Je li izvješće selektivno?
Ne bih htio ulaziti u dijelove koje se odnose na druge države. Svaki takav izvještaj je selektivan jer je cilj ukazati na postojeće slučajeve i incidente. Naravno da postoji neka vrsta selekcije.
Je li taj izvještaj Moskve politički motiviran?
Nije. Smatramo da borba protiv neonacizma te rasta nacionalne i vjerske mržnje ne smije biti politički motivirana i mora biti provedena načelno, bez obzira na političke okolnosti.
No izvješće se pojavilo baš u trenu kad su zaoštreni odnosi između Zapada i Rusije zbog Ukrajine?
Poklopilo se, no pripreme za izvještaj počele su i prije ukrajinske krize. Ali činjenica jest da u Ukrajini postoje neonacističke i neofašističke skupine i da su igrale bitnu ulogu u državnom udaru 2014. To i jest bio razlog za krizu, a te skupine i dalje slobodno djeluju.
U Rusiji nema problema s neonacizmom?
Problema ima svugdje, ali u Rusiji institucije vode stalnu i odlučnu borbu protiv svih vrsta ekstremizma, nacionalizma i mržnje. U zadnje smo vrijeme donijeli i niz zakona i akata i trudimo se spriječiti incidente.
Zašto onda izvješće ne sadrži i ocjenu stanja u Rusiji?
To je izvještaj Ministarstva vanjskih poslova i ne bavi se unutarnjim stvarima.
Povezani tekstovi
