D.I.C. Veritas

e-Veritas, 12.05.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 12. maj

1991.

* Održan je “Referendum o statusu SAO Krajine” kojim je trebalo donijeti odluku  o daljoj sudbini SAO Krajine u sklopu SR Hrvatske. Dana 1. aprila 1991. Izvršno vijeće SAO Krajine odobrilo je odluku po kojoj se određuje da se Ustav i zakoni Srbije, kao i pravni sistem SFRJ, primjenjuju u SAO Krajini.  Tada  je najavljen referendum o pitanju: “Jeste li za pripajanje SAO Krajine i Republike Srbije”. Predsjednik Srbije Slobodan Milošević javno se usprotivio referendumu, izjavivši da bi pitanje umjesto toga trebalo biti: “Jeste li za ostanak SAO Krajine u Jugoslaviji?”. Uz to je  zatražio povlačenje pripajanja SAO Krajine Srbiji. Referendum, je prvo trebalo da bude 30. aprila, ali je odložen za  12. maj 1991. Na referendumu se odgovaralo na sledeće pitanje: „Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju.“ Odaziv na referendum na području SAO Krajine bio je preko 95%, a 92% je glasalo za ostanak u Jugoslaviji. Skupština Krajine potom je donijela odluku da je “teritorij Krajine sastavni dio Srbije”. Hrvatska vlada osudila je referendum i proglasila ga nezakonitim, pozivajući se na svoj teritorijalni integritet i Ustav prema kojemu se granice te republike ne mogu mijenjati lokalno već jedino na državnom nivou odlukom u hrvatskom Saboru. Velika većina zapadnih zemalja (Evropska unija, Sjedinjene Američke Države) odbacile su referendum i izjavili da ne priznaju njegove rezultate. S druge strane SR Srbija ga je branila i pozvala se na presedansko pravo Srba da ostanu u jednoj zajedničkoj državi u slučaju raspada SFRJ. Nedugo nakon toga, 19. maja 1991. održan je referendum na kojem se u  Hrvatskoj glasalo za nezavisnost. Na referendum je izašlo 83,6% glasača, a 94,17 % je glasalo za nezavisnot. Srbi su većinom bojkotovali taj referendum.

* Održan referendum građana MZ Istočni Gospić za izdvajanje ove MZ od Opštine Gospić i pripajanju Opštini Gračac, tj. SAO Krajini.

* Predsjednik SDS Jovan Rašković na održanoj javnoj tribini u Apatinu između ostalog rekao je: “Srbima u Hrvatskoj uvijek je bilo teško, a ne samo sada… Posebno je bilo teško kada su Hrvati provodili plebiscite. Prvi je proveo Maček, a posljedica toga bio je ustaški genocid. Drugi je provela KP Hrvatske sa Bakarićem kada je ukinuto srpsko pismo ćirilica, srpske škole i srpske kulturne organizacije. Treći plebiscit je provela HDZ. Bojim se da je posljedica ovog plebiscita ne bude neka nova “Bartolomejska noć”.

1992.

* Vlada RSK na sjednici u Kninu ocjenila je  da se političko bezbjedonosna situacija na području Republike komplikuje, što je razlog za zavođenje policijskog časa, koji bi trajao od 10 časova naveče do 5 časova ujutro.

* GLAVNI zapovjednik mirovnih snaga UN general Satish Nambiar uputio generalu Antonu Tusu, načelniku Glavnog stožera HV, pismo u kojem navodi da bi UNPROFOR mogao preuzeti odgovornost za istočni sektor 15. maja u 8 sati.

1995.

* Predsjednik SDS u Pakracu Veljko Džakula je pritvoren, dok se komandant 51. brigade 18. Zapadno-slavonskog korpusa potpukovnik Stevo Harambašić sa svojim vojnicima nalazi u logoru u Bjelovaru.

* Jurij Čižik, potparol UN u Beogradu, izjavio je da je formirana specijalna komisija, čiji su članovi predstavnici Haškog Suda, Centra za ljudska prava UN i humanitarnih organizacija, koja će vršiti istragu o masakru civila u Zapadnoj Slavoniji.

* Vlada RS izdala je saopštenje u kome se između ostalog kaže: “Umjesto da položi račun u parlamentu RSK, gde su poslanički klubovi zatražili njegovu odgovornost…premijer Mikelić je podneo izvještaj parlamentu Srbije, nastojeći da u pitanje vlastite odgovornosti umješa Skupštinu Srbije, rukovodstvo RS i prvake opozicionih stranaka u Srbiji, uvjeren da će izbjeći vlastitu odgovornost za zbivanja u Zapadnoj Slavoniji”.

* Iz Vlade Hrvatske je saopšteno da je prema posljednjim podacima kojima raspolažu, na ispitivanje u Vojnom sudu u Bjelovaru zadržano 538 osoba od ukupno 1.494, koliko ih je privedeno nakon akcije Bljesak. U istražnim centrima je 238 osoba, jer je protiv njih nakon ispitivanja pokrenuta sudska istraga, a ostali su pušteni kućama.

 

Veritas.info

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.