1991.
– Pripadnici MUP-a Hrvatske na Koranskom mostu u Karlovcu, nakon predaje, masakrirali 13 pripadnika rezervnog sastava JNA, a jedan dio zarobili.
Poginuli: Mile Babić (1949), Nikola Babić (1948), Vaso Bižić (1955), Svetozar Gojković (1959), Zoran Komadina (1964), Božo Kozlina (1954), Milenko Lukač (1959), Slobodan Milovanović (1966), Mile Peurača (1964), Nebojša Popović (1967), Milić Savić (1955), Jovan Sipić (1966) i Miloš Srdić (1948).
Ranjeni: Nebojša Jasnić (1950), Branko Mađarac (1964), Duško Mrkić (1964) i Svetozar Šarac (1955).
– Franjo Tuđman zatražio je od generala Veljka Kadijevića prekid vatre, a da Hrvatska zauzvrat deblokira kasarne.
– Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman imenovao je bivšeg generala JNA Antuna Tusa za načelnika Glavnog stožera Hrvatske Vojske (HV). Formirani su svi sektori, rodovi i službe GŠ HV, kao i šest operativnih zona u Osijeku, Bjelovaru, Zagrebu, Karlovcu, Rijeci i Splitu.
– Pojačane tenzije i napetost na granici Crne Gore i Hrvatske.
– Američki Stejt department izrazio zabrinutost zbog „eskalacije i intrvencije JNA protiv Hrvatske“.
– Njemačka je zatražila hitnu intervenciju UN u Jugoslaviju.
1992.
– Delegacija SRJ na 47. zasjedanju Generalne skupštine UN uputila je apel svim članicama svjetske organizacije. Apel je potpisao savezni premijer Milan Panić, a njime je traženo da se odluka o usklađivanju mogućnosti Jugoslaviji da učestvuje u radu Generalne skupštine odloži do njenog definitivnog priznanja.
1993.
– Na britanskom brodu „Invinsable“ u Jadranu, a ne na sarajevskom aerodromu kako je predviđeno održan je sastanak lidera tri zaraćene strane u BiH. Osim kopredsjednika Mirovne konferencije lorda dejvida Ovena i Torvalda Stoltenberga sastanku su prisustvovali predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, Srbije Slobodan Milošević i Crne Gore Momir Bulatović, kao i ministar spoljnih poslova SJR Vladislav Jovanović i specijalni emisari SAD i Rusije, Čarls Redman i Vitalij Čurkin.
1995.
– Vlada SRJ je usvojila program mera i konkretnih pravnih i diplomatsko-političkih aktivnosit za zaštitu međunarodnog prava o nepovredivosti svojine, posebno povodom hrvatskog Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju imovinom izbjeglih Srba iz RSK i oduzimanji imovine građana SRJ u Hrvatskoj.
– Šef Štaba za prihvat izbjeglica Vlade Srbije Branislav Ivković izjavio je da je za pomoć izbeglicama za protekle četiri godine izdvojeno 1,7 milijardi dolara, od čega je učešće međunarodne zajednice iznosilo samo 15 odsto. Što se izbjeglica iz RSK tiče, on je izrazo stav da su oni „privremeno ovde, a očekujemo da će međunarodna zajednica obezbediti prognanicima da se vrate na svoja ognjišta“.
Veritas.info
Povezani tekstovi
