D.I.C. Veritas

Glas Srpske, 23.04.2014., Nema dubljih rana od jasenovačkih

Jasenovac – Dan proboja jasenovačkih logoraša obilježen je juče u selu Mlaka kod Jasenovca gdje je patrijarh srpski Irinej služio pomen svim nevinim žrtvama ovog logora.

Sveta arhijerejska liturgija služena je u obnovljenom hramu Svetog Ilije u Mlaki. Liturgiju su služili patrijarh srpski Irinej, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i vladika lipljanski Jovan.

U obraćanju vjernicima patrijarh srpski Irinej rekao je da hram Svetog Ilije u Mlaki leži na mučeničkoj zemlji na kojoj je stradalo stotine hiljada mučenika samo zato što su bili Srbi i pravoslavci.

- To je bila njihova jedina krivica, a zlikovci su mislili da zbrišu s lica ove zemlje sav srpski rod i pravoslavni narod -  rekao je patrijarh Irinej.

Prema njegovim riječima to je zločin veći od životinjskog i zločin koji ni đavo nije činio.

- Stradali su ljudi, žene i narod, a najtragičinije je što su stradala nevina deca. Plemenita Dijana Budisavljević spasila je više od 12.000 dece, a koliko je tek dece stradalo to će za narod i istoriju ostati večna tajna koju će mnogi željeti da ublaže – rekao je patrijarh srpski i dodao da je zemlja na kojoj se prostirao logor Jasenovac natopljena krvlju i ispunjena kostima.

Vladika lipljanski Jovan izjavio je da rane iz Jasenovca u srpskom narodu nikada neće zacijeliti osim u carstvu nebeskom, jer dubljih rana u hrišćanskoj istoriji teško da je bilo.

Liturgiji je prisustvovalo oko 200 vjernika. U svojstvu izaslanika predsjednika RS Milorada Dodika na liturgiji je bio i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović. On je najavio da će Srpska i njeno rukovodstvo moralno, finansijski i duhovno stati iza projekta hristijanizacije Jasenovca kao najvećeg stratišta srpskog i drugih naroda.

- Ideja da se obnovi hram Svetog Ilije u Mlaki kao znak pomena svim stradalim u Drugom svjetskom ratu potekla je iz RS i Sekretarijata za vjere, koji je finansijski pomogao početnu obnovu hrama da bi se u njemu moglo vršiti bogosluženje – istakao je Davidović.

Devedesetogodišnja Vukosava Galić iz Dragelja kod Gradiške sjeća se svakog momenta tog kobnog dana 1943. godine kada se tišina pretvorila u jauk, viku i zapomaganje.

- Ustaše nisu imale milosti ni prema starijim ni prema djeci. Spaljivali su, vješali, nabijali na kolac i na najvećim mukama ubijali stanovnike Pokozarja. Prizor je bio strašan, mještani Dragelja, Cimirota, Grbavaca nalazili su svuda po selu svoje komšije i rodbinu, silovane, ubijane, izmasakrirane i zapaljene – prisjeća se baka Vuka.

Sjeća se komšija dok ih ustaše ubijaju i pale, a njihova tijela nestaju u plamenu.

- Tog dana u Drageljima je vladala strava i užas. Za dvanaest sati koliko je trajao pokolj sve kuće su popaljene, a ubijene 192 osobe. Mnogi su završili u logorima koji su se nalazili u Sisku i u Jastrebarskom – ispričao je Đuro Koljanin koji je sa pet godina završio u Jasenovcu i koji ni sam ne zna kako je uspio preživjeti.

Selo Mlaka bilo je u Drugom svjetskom ratu sabirni centar logora Jasenovac za žene i djecu sa Kozare. Dnevno je od gladi, vrućine i zaraznih bolesti umiralo više od 30 djece. Na ovom području nalazi se nekoliko velikih stratišta.

“Topola užasa”

Ministar prosvjete i kulture RS Goran Mutabdžija juče je u Spomen-području Donja Gradina ozvaničio završetak radova na osvjetljenju “Topole užasa”, koje su sa 20.000 KM finansirali Vlada RS i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Uz pomoć visoko postavljenih reflektora “Topola užasa” će prvi put biti vidljiva i noću, a u donjem dijelu postavljene su i crvene lampe, koje simbolizuju krv.

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.