D.I.C. Veritas

N1, 27.05.12016., Rešenje za poglavlje 23 blizu, Hrvatska ostaje pri uslovima

Srbija je sve bliže otvaranju poglavlja 23. Iako Zagreb nije potvrdio da je deblokada pregovaračkog procesa Srbije dogovorena, tamošnji šef diplomatije potvrdio je da je rešenje blizu.

Ipak – stavljajući Srbiju u poziciju svršenog srednjoškolca, Miro Kovač je naveo da ona prvo mora da položi ispit, kako bi se upisala na fakultet. Beograd je, za to vreme, još jednom odbacio tvrdnje da ne ispunjava uslove za otvaranje poglavlja.

Komesar Johanes Han tvrdi jedno.

“Rešenje smo pronašli prošle noći i sada ga je potrebno primeniti. Očekujem da će formalna odluka biti doneta sledeće nedelje”.

Njegov hrvatski kolega nešto drugo.

“Moram vam iskreno reći da sam bio začuđen kada sam konstatovao da su neki moji prijatelji u EU izašli sa nekim informacijama prema javnosti, a da to pre toga nismo bili dogovorili. Moram da vam kazem da smo blizu rešenja”, rekao je ministar spoljnih poslova Hrvatske Miro Kovač.

I tvrdi da Hrvatska ne odustaje od iznetih uslova.

“To otvaranje poglavlja je kao upis na fakultet. Međutim, morate pre toga položiti prijemni ispit”.

Beograd ponavlja – tvrdnje da Srbija ne ispunjava uslove za otvaranje poglavlja su neutemeljene – uključujući i pitanje nadležnosti sudova za ratne zločine.

“Hrvatskoj nije smetalo kada je zbog te iste jurisdikcije u Beogradu suđeno optuženima za zločine u Ovčari. Sada je odjednom to postalo problem u bilateralnim odnosima, iako više zemalja članica EU ima iste zakone, sa identičnim nadležnostima kao sud za ratne zločine u Srbiji”, poručio je potpredsednik Vlade Rasim Ljajić.

Srbija je do sada procesuirala veliki broj Srba zbog zločina nad Hrvatima ili Bošnjacima počinjenih na teritoriji tih država. Međutim, problem je nastao kada je na 12 godina zatvora osudila hrvatskog državljanina Veljka Marića za ratni zločin nad jednim Srbinom 1991. godine na teritoriji Hrvatske.

Stručnjaci podsećaju da države širom sveta imaju univerzalnu nadležnost za procesuiranje ratnih zločina, kako bi se izbegla nekaznjivost za najteže zločine i da ona je sastavni deo Krivičnog zakonika Srbije, ali i zemalja regiona.

Slažu se da je problem politički i prouzrokovan manjkom poverenja, ali se ne slažu u vezi potrebe opstanka regionalne nadležnosti.

“Sve ako niko ne bude bio izveden pred ovaj sud u Srbiji od državljana Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Kosova, treba da taj zakon postoji kao pretnja, poruka, ako vi to nećete uraditi, uradićemo mi”, smatra Savo Štrbac iz dokumentacionog centra “Veritas”.

“Predmeti protiv Vesne Bosanac, Tihomira Purde, Vladimira Šeksa ili generala Divjaka u Bosni i Hercegovini, u svim tim predmetima Tužilaštvo je preuzelo pravno vrlo sporne i kompromitovane optužnice JNA i po njima postupalo. I naravno da je to izazvalo gubitak poverenja”, kaže Sandra Orlović, Fond za humanitarno pravo.

U Fondu za humanitarno pravo podsećaju da je Srbija potpisala sporazume o saradnji oko procesuiranja ratnih zločina sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, ali da ih je potrebno pojačati uvođenjem rokova za postupanje po ustupljenim dokazima ili upsotavljanjem nadzora, formiranjem tela u kome bi bili i predstavnici Haškog suda i Evropske unije.

Izvor: N1

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.