BEOGRAD – Međunarodni sud pravde u Hagu donio je presudu po uzajamnim tužbama za genocid Hrvatske i Srbije, koja će, uz obrazloženje, biti saopštena u prvoj nedjelji februara, piše beogradska štampa.
Stručna javnost, prenose “Politika”, Danas” i Večernje novosti”, navodi da najveće izglede ima odluka o odbacivanju obe tužbe.
Kako navodi “Politika”, još se u strogoj tajnosti drži šta stoji u ovoj odluci, ali stručnjaci za međunarodno pravo ne očekuju da će sudije presuditi u korist jedne od strana u procesu, već su bliži stavu da će donijeti presudu u kojoj će obe strane biti proglašene krivima za neke od zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih, odnosno srpskih jedinica.
“Politika”, međutim, piše i da ne bi trebalo zanemariti činjenicu da je ovaj sud znao i neprijatno da iznenadi Beograd svojim odlukama, kao kada je 2007. konstatovao da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije učinila sve što je u njenoh moći da zaustavi zločin u Srebrenici, dok je 2010. taj isti sud presudio da Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.
List navodi i da će već 6. februara doći do promjene u 15-članom sudskom vijeću, kada će u ovom sudu Ujedinjenih nacija u Hagu zakletvu položiti troje novih sudija s mandatom od devet godina – Jamajčanin Patrik Lipton Robinson, Džejm Ričard Kroford iz Australije i Kiril Gevorgijan iz Rusije.
“Večernje novosti” su, u tekstu o odluci sudija Međunarodnog suda pravde u Hagu, nešto preciznije i pišu da će ona biti saopštena 3. februara.
List dodaje, pozivajući se na informativnu službu Suda, da će oni vrlo brzo objaviti kada će biti javna sjednica na kojoj će saopštiti ishod glasanja.
Da je presuda u sporu Srbije i Hrvatske gotova, saznaje i “Danas”, koji podsjeća da je glavna rasprava pred Medunarodnim sudom pravde u Hagu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid tokom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. pocela 3. marta prošle godine i da je trajala mjesec dana.
Tokom mjesec dana usmene rasprave, ispitivanja svjedoka, iznošenja dokaza i suočavanja argumenata, zastupnici i hrvatske i srpske strane smatrali su da su uspjeli da dokažu genocid koji je počinila druga strana.
Glavni argument hrvatskog pravnog tima bila je “genocidna namjera” Beograda, koja se pokazala “u nizu zločina počinjenih nad Hrvatima, po istom obrascu i u približno isto vreme”. S druge strane, navodi “Danas”, glavni argument srpskog pravnog tima su dokazi o genocidnoj namjeri koji se nalaze u transkriptima Brionskog sastanka, gdje je Franjo Tuđman sa vojnim vrhom Hrvatske dogovorio operaciju Oluja, “koja je rezultirala genocidom”.
“Politika” podsjeća i da presuda u Hagu dolazi svega dvije nedjelje uoči inauguraije nove hrvatske predsjednice, kandidatkinje HDZ-a, Kolinde Grabar – Kitarović, koja na tom mjestu nasljeđuje pisca hrvatske tužbe protiv Srbije Ivu Josipovića.
Navodeći da se Kitarovićeva već istakla oštrom retorikom, list piše i da ne bi bilo čudno da presuda u Hagu bude novi adut za unutrašnju upotrebu u rukama hrvatske predsjednice, ma kakava odluka sudskog vijeća bila.
Štrbac: Beograd i Zagreb najspremiji za odbacivanje tužbi
Član ekspertskog tima za zastupanje Srbije po tužbi protiv Hrvatske Savo Štrbac ocijenio je da su Beograd i Zagreb najspremniji za odbacivanje međusobnih tužbi za genocid.
Ukoliko Međunarodni sud pravde u Hagu donese takvu odluku, kaže Štrbac, onda očekujem da u obrazloženju odgovori šta se to desilo sa Srbima u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka, ako nisu bili žrtve genocida.
Štrbac je rekao za “Večernje novosti” da iz Palate mira u Hagu nije procurila bilo kakva informacija koja bi naznačila kakav su stav zauzeli djelioci pravde.
On je ocijenio da bi u Hrvatskoj bio dan žalosti, ukoliko bi sud u Hagu donio odluku u korist Srbije, ali da to ne bi imalo nikakve veze sa novoizabranim hrvatskim predsjednikom Kolindom Grabar-Kitarović, jer je svaka hrvatska vlast prema ovom slučaju imala isti odnos.
“Čak je i sam odlazeći predsjednik Ivo Josipović bio među sastavljačima tužbe protiv Beograda”, podsjetio je Štrbac.
On kaže da opciju da je krivica samo na srpskoj strani ne može ni da zamisli.
“U slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid, presuda i obrazloženje su bili na 470 stranica i vrlo je vjerovatno da će završni dokument u srpsko-hrvatskom sporu biti sličnog obima”, zaključio je Štrbac.
Moguće da će Međunarodni sud odbiti i tužbu i protivtužbu
Stručnjak za međunarodno pravo Tibor Varadi rekao je Srni da je veoma moguće da Međunarodni sud pravde odbije i tužbu i protivtužbu Hrvatske i Srbije za genocid, ali da u obrazloženju presude pomene neke zločine.
“Meni se čini najverovatnije da će tužba i protivtužba biti odbačene. Najlogičniji ishod je da bude odbijena i tužba i protivtužba… To je zbog toga što se nadležnost suda prostire iskuljčivo na genocid”, rekao je Varadi.
On je naveo da je tokom rata u Hrvatskoj i sa jedne i sa druge strane bilo nedjela, ali da ona, kako smatra, ne dostižu taj užasni nivo genocida.
“Ono što nije genocid, za to sud nije nadležan. Sud može to da pomene usput, ali ne može na tome da zasnuje odluku. Zamislivo je da sud odbije tužbe za genocid, a u obrazloženju pomene neka druga dela, za koja sud nije u ovom slučaju nadležan, ali se mogu pomenuti”, dodao je Varadi.
Varadi, koji je bio srpski zastupnik u tužbi BiH za genocid protiv Srbije, smatra da je u slučaju Hrvatske veoma malo moguće da sud donese presudu kao u slučaju BiH da je Srbija povrijedila Konvenciju o genocidu time što nije pomogla tamo gdje je mogla.
On smatra da je to u slučaju Hrvatske veoma malo moguće.
Varadi je podsjetio da je u sporu sa BiH odbijena tužba za genocid i da sud nije smatrao da je Srbija kriva za genocid, bilo za izvršenje ili pomaganje, ali je našao da je Beograd povrijedio Konvenciju o genocidu.
Napominjući da postoji veoma važna i zanačajna razlika između samog genocida i Konvencije o genocidu, Varadi je naveo da Srbija nije smatrana krivom za genocid, niti za pomaganje, ali da nije izvršila sve obaveze iz te konvencije.
Kao primjer je naveo da postoje konvencije o korupciji, Varadi je objasnio da, ako neko izvrši korupciju, onda je pogriješio, ali ako neko drugoj zemlji ne daje podatke koje pomažu ispitivanje korupcije, to je onda povreda konvencije, ali ne same korupcije.
Povezani tekstovi
