D.I.C. Veritas

Politika, 04.02.2025, Savo Štrbac: Problemi sa ratnim i radnim stažom Krajišnika

Pitanju konvalidacije radnog staža žitelja bivše RSK u Hrvatskoj mediji u regionu proteklog januara posvetili su dosta pažnje. Tome je doprinela i jedna nedavna  odluka Ustavnog suda RH, kojom su oborene odluke upravnih sudova kojima je odbijen zahtev Marije Jović da joj se u penzioni staž prizna radni staž ostvaren u firmi u kojoj je radila tokom rata devedesetih na području RSK.

Pre desetak dana  o ovom pitanju  raspravljalo se i na sednici Hrvatskog sabora, na kojoj je iznesen podatak da je, prema informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), do  jula 2023. zaprimljeno više od 37.000 zahteva od oštećenih osoba koje pokušavaju dokazati da su pre 30 i više godina na prostoru tadašnje RSK radile i uplaćivale doprinose, od kojih je  gotovo pola odbijeno.

Reč konvalidacija je latinskog porekla, a znači naknadno osnaženje nevaljanoga pravnog posla, odnosno naknadno osnaženje ništavne pravne odluke ispunjenjem nekih formalnosti koje joj nedostaju. Sama reč implicira da je RSK bila nepriznata država i da su svi pojedinačni akti i odluke doneti od strane  državnih tela i pravnih osoba nepriznate države  nevaljani (ništavni).

Pošto se život jedne društvene zajednice (od oko pola miliona ljudi u trajanju od četiri godine) ne može ignorisati (i u tom vremenu ljudi su se rađali, ženili, razvodili, umirali, školovali, radili), trbalo je pronaći zakonsku formu da se svi ti životni događaji, koji su se zaista desili i koji su registrovani, naknadno priznaju od vlasti države koja je preuzela jurisdikciju na tom prostoru, što je i regulisano Zakonom o konvalidaciji, koji je Hrvatski sabor izglasao 1997. godine.

Savo Štrbac: Problemi sa tanim i radnim stažom Krajišnika, Politika, 4.2.2024. Foto: scan

Sav značaj ovog zakona sublimiran je u prvom članu, koji glasi: “Svi pojedinačni akti i odluke donete ili izdane od strane raznih tela ili pravnih osoba koja imaju javna ovlaštenja, doneti ili izdati u predmetima sudske i upravne naravi na područjima Republike Hrvatske koja su bila ili koja sada jesu pod zaštitom ili upravom Ujedinjenih naroda, konvalidiraju se ovim Zakonom, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj i zakonima Republike Hrvatske”, dok je postupak priznanja ratnog staža regulisan Pravilnikom o postupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja iz 2008: “Vreme provedeno u radnom odnosu, odnosno obavljanju delatnosti, priznaje se u penzioni staž kao staž osiguranja, pod uslovom da su imali status osiguranika evidentiran u odgovarajućim evidencijama tela penzionog i invalidskog osiguranja koja su delovala na područjima RH koja su bila pod zaštitom ili upravom UN”,  koja se utvrđuju: “na temelju činjeničnog stanja prilikom nastanka konvalidiranog akta, očevidnika i upisnika tela koje je donelo akt, drugih dokaznih sredstava, te izjava svedoka kao dodatnih dokaza”.

Kome je potreban ovaj staž?

Firme koje su za vreme rata radile na području RSK plaćale su doprinose penzionom fondu RSK. Fond RSK vodio je urednu dokumentaciju o uplaćenim doprinosima. Ta dokumentacija je po prestanku RSK dospela u posed HZMO. Ali ne i fondovi (novac). Pošto su doprinosi bili uplaćeni, onda je neko radnicima morao priznati taj rad u penzioni staž kao staž osiguranja, što je pomenutim Zakonom o konvalidaciji, pod pritiskom međunarodne zajednice, Hrvatska uradila za vreme njenog puta u evroatlanske integracije.

Radnicima je i taj radni staž iz vremena rata bio potreban više radi povezivanja radnog staža prilikom odlaska u redovnu, invalidsku ili starosnu penziju nego što im je uticao na visinu penzije. (Primera radi, za odlazak u starosnu penziju, pored godina života, potreban je i zbirni staž od najmanje 15 godina u obe države. Slično je i sa punom penzijom.)

Ako je racio Zakona o konvalidaciji radnog staža da se utvrdi istina i pomogne onima koji su zaista radili u spornom (ratnom) vremenu na području RSK, postavlja se logično pitanje zašto je  skoro polovina podnetih zahteva odbijena

Kao prvo, odbijaju se zahtevi onih osoba koji traže da im se u staž osigurnja prizna radni staž iz ratnog perioda proveden u državnim organima (vojsci, policiji i državnoj administraciji) RSK, jer bi se “priznanje protivilo zvaničnom državnom narativu o agresiji i okupaciji dela državnog teritorija”.

Ali se u mnogo većem broju odbijaju zahtevi i radnicima koji su radili u firmama koje su delovale i pre rata i nastavile da rade u ratu, kao što su škole, bolnice, sudovi, tužilaštva, pravobranilaštva, privredna i uslužna preduzeća, privatni obrtnici…

Analizirajući mnoge slučajeve odbijenih zahteva za konvalidaciju radnog staža kod ove druge kategorije radnika, uočili smo da su kriterijumi još neujednačeni, kako pred upravnim, tako i pred pravosudnim telima.

Evo jednog primera za koji “Veritas” poseduje kompletnu dokumentaciju:

Draženka Š. je 2015. podnela zahtev za utvrđivanje celokupnog staža ostvarenog u Hrvatskoj, uključujući i staž u Javnom pravobranilaštvu opštine Benkovac (organu koji je osnovan mnogo godina pre rata devedesetih i nastavio je rad i kroz ratni period), u kojem se zaposlila 2. jula 1984. i u njemu neprekidno radila sve do 4. avgusta 1995.

U redovnom upravnom postupku priznali su joj radni staž u staž osiguranja do 8. oktobra 1991, dok su je u postupku konvalidacije odbili za ratni period, uz obrazloženje da zdravstvena iskaznica, koju je sačuvala i priložila zahtevu, “nema dokaznu snagu radnopravnog dokumenta i ne dokazuje status osiguranika u evidencijama tela mirovinskog i invalidskog osiguranja koja su delovala na područjima RH koja su bila pod zaštitom ili upravom UN-a”.

Upravni sud u Splitu i Visoki upravni sud, kao drugostepeni, potvrdili su stavove upravnih tela. “Stoga ni dokazi na koje se poziva u žalbi (fotokopija zdravstvene knjižice i saslušanje svedoka), nisu od uticaja na drugačije rešenje ove upravne stvari”, navodi se u obrazloženju  presude Visokog upravnog suda od 27. jula 2017.

Ustavni sud RH odlukom od 9. oktobra 2019. usvaja ustavnu tužbu Draženke Š., ukida presude upravnih sudova i predmet vraća Upravnom sudu u Splitu na ponovni postupak, uz obrazloženje: “Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud ocenjuje da su zbog preterano formalističkog pristupa u dokazivanju i utvrđivanju činjenica u konkretnom slučaju upravni sudovi propustili stvarno ceniti činjenično pitanje koje je bilo ključno  za odluku o zahtevu podnoseiteljice. Time su onemogućili podnosetiljicu da u upravnom postupku brani svoja prava i interese na način koji je zajamčen članom 29. st. 1. Ustava, te u konkretnom slučaju nisu postupali kao sud pune jurisdikcije u skladu a čl. 19. st. 2. Ustava… Osporenim presudama podnositeljici je povređeno jemstvo sudske kontrole zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tela koja imaji javna ovlaštenja i pravo na pravično suđenje”

Ovaj prvi krug trajao je skoro pet godina.

Drugi krug na upravnim sudovima, bez obzira na pomenutu odluku Ustavnog suda, završio je ponovnim odbijanjem Draženkinog zahteva uz isto obrazloženje. Upravni sud u Splitu donio je presudu 28. maja 2021, koju je Visoki upravni sud potvrdio 3. novembra 2022.

Protiv presuda upravnih sudova Draženka je 3. marta 1923. ponovo podnela ustavnu tužbu, o kojoj se Ustavni sud još nije izjasnio. Sva je prilika da će i ovaj drugi krug trajati oko pet godina. Ako Ustavni sud ponovo ukine presude upravnih sudova, ide se u treći krug, a ukoliko odbije tužbu, tužilja stiče pravo da zaštitu svog prava traži i pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Draženka je u međuvremenu otišla u starosnu penziju prvenstveno zahvaljujući činjenici da je radila i u Srbiji, i da je u obe države ostvarila penzioni staž osiguranja u zbiru većem od 15 godina.

Nažalost, mnogi drugi Krajišnici nisu imali ni toliko sreće da ostvare ni taj osnovni uslov za starosnu penziju. Najčešće im je nedostajao nepriznati penzioni staž u postupcima konvalidacije pred hrvatskim državnim telima.

Sudeći po dosadašnjem načinu i brzini rešavanja ovog problema pred hrvatskim državnim telima, mnogi Krajišnici neće dočekati da im se ratni radni staž ostvaren u RSK konvalidira u penzioni staž. Ono što je trebalo da bude brzo i efikasno, (ne)namernim igrama hrvatskih upravnih i sudskih tela pretvorilo se u dugotrajno i neizvesno.

Objavljeno u dnevnom listu „Politika“, 4. januara 2025. godine

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.