D.I.C. Veritas

Politika, 04.08.2019, Sud nedosledan u odlukama o otetoj imovini

RAZLIČITI ARŠINI SRPSKOG PRAVOSUĐA O HRVATSKIM PRESUDAMA

Privredni apelacioni sud ukinuo odluku o odbijanju priznanja presude na štetu „Jugobanke”, a prethodno je u slučaju „Mladost turista” priznanje odbijeno

Najnovija odluka Privrednog apelacionog suda (PAS) da ukine rešenje Privrednog suda u Beogradu kojom je odbijeno priznanje hrvatske presude protiv „Jugobanke”, novo je iznenađenje našeg pravosuđa.

Privredni apelacioni sud je početkom juna potvrdio odluku Privrednog suda u Beogradu kojom se odbija priznanje odluke Opštinskog suda u Makarskoj na štetu preduzeća „Mladost turist” iz Beograda, a sada je poništio rešenje prvostepenog suda kojim se takođe odbija priznanja odluke Trgovačkog suda u Zagrebu na štetu „Jugobanke”. Da sve bude još neobičnije, u oba slučaja isti sudija je predsednik sudskog veća i potpisnik odluka.

Nedoslednost u primeni i tumačenju propisa, osim što vodi pravnoj nesigurnosti, govori i o tome da sudije ne shvataju ozbiljno svoju ulogu u zaštiti pravnog poretka naše zemlje.

Isti sud – Privredni apelacioni u Beogradu – za samo mesec dana prvo donosi konačnu odluku u slučaju „Mladost turista”, kojom posle klackalice na kraju ipak odbija priznanje odluke hrvatskog suda. Tada je naglašeno da ne postoji uzajamnost između Srbije i Hrvatske kada je reč o postupanju sudova u vezi sa imovinom. Sada u slučaju „Jugobanke” postupa potpuno suprotno.

Odlukom suda u Makarskoj oduzeta su odmarališta beogradskog preduzeća na hrvatskom primorju, a priznanje takve odluke Hrvatska je tražila samo zato da bi još i naplatila enormno visoke sudske troškove od 82.000 evra. Sudije u Beogradu su najpre odlučile da priznaju takvu stranu sudsku odluku, ali im je tada PAS vratio na ponovno odlučivanje. Tada zauzimaju stav da bi priznanje te odluke bilo protivno domaćem javnom poretku. Dakle, jasno je rečeno da je preduzeću iz Srbije pred hrvatskim sudom uskraćena zaštita prava koje srpski sudovi pružaju preduzećima iz Hrvatske. To je stav našeg suda o „reciprocitetu”.

Mesec dana kasnije, 10. jula, isti ovaj sud postupa potpuno obrnuto u slučaju „Jugobanke” – ukida rešenje kojim je odbijeno priznanje odluke suda u Zagrebu. Naime, kao što je „Politika” nedavno pisala, Privredni sud u Beogradu je u junu doneo rešenje da odbija odluku Trgovinskog suda u Zagrebu kojom je od „Jugobanke” traženo da isplati troškove sudskog postupka od 12,8 miliona dinara (nešto više od 100.000 evra), u sporu sa Privrednom bankom Zagreb. To je bilo prvi put da naš sud već u prvoj odluci odbije da primeni hrvatske propise kojima je legalizovano otimanje imovine fizičkih i pravnih lica sa teritorije Srbije.

Privredni sud u Beogradu je zauzeo stav da je hrvatska presuda u suprotnosti sa javnim i pravnim poretkom Srbije, kao i sa Sporazumom o pitanjima sukcesije, koji Hrvatska odbija da primeni, kao i da između dve države ne postoji uzajamnost u zaštiti prava svojine.

Sada međutim, PAS odjednom insistira na mišljenju Ministarstva pravde – da između Srbije i Hrvatske postoji uzajamnost u pogledu priznanja sudskih odluka. Iako su iz ministarstva u svom dopisu naglasili da njihovo mišljenje uzajamnosti nije obavezujuće, sudsko veće ovom prilikom insistira na tome, a pritom nije reč o uzajamnosti u priznanju sudskih odluka već o uzajamnosti u zaštiti prava svojine u tim odlukama.

– Sve ovo podseća na jednu gotovo histeričnu situaciju iz 2009. godine kada su se na silu boga u naš pravni sistem uterivali stavovi da se hrvatskim preduzećima ima dodeliti imovina i tamo gde je bilo i tamo gde nije bilo mesta za to – kaže advokat Ivan Simić, koji je na čelu pravnog tima „Jugobanke”.

Naglašava da su na stavovima koji su pogodovali interesima najvećih hrvatskih preduzeća svojevremeno insistirali potonji najviši funkcioneri srpskog pravosuđa.

– Da li je ta činjenica od značaja niti tvrdim niti isključujem. Međutim, prosto je neshvatljivo da se ignoriše najveći problem našeg pravosuđa, a to je neujednačenost donošenja sudskih odluka, koja stvara apsolutnu pravnu nesigurnost – kaže Simić.

Ukazuje da broj nerešenih predmeta nije najveći problem i ocenjuje da je nemoguće da u dve iste situacije sud republičkog ranga postupa različito. Simić ne želi da prejudicira da li će konačna odluka u slučaju „Jugobanke” biti da se prizna ili ne prizna odluka suda u Zagrebu, već ukazuje na neujednačenost prakse koja stvara veliku opasnost od pravne nesigurnosti, koja može da ima fatalne posledice po čitav pravni sistem i pravni poredak društva uopšte.

– Sve druge stvari su irelevantne u odnosu na ono što je suština jednog pravnog sistema, a to je pravna sigurnost, koja se ogleda u ujednačenosti i kvalitetu donošenja sudskih odluka. Pravni poredak Srbije ne prepoznaje konfiskatorske pravne akte, a takav akt je upravo uredba kojom je Privredna banka Zagreb određena kao likvidator poslovanja „Jugobanke” – kaže Simić.

Osim narušavanja pravne sigurnosti i činjenice da odluka našeg suda može da utiče na znatno umanjenje stečajne mase „Jugobanke”, na štetu poverilaca iz Srbije, Simić naglašava da priznanje odluka koje se zasnivaju na hrvatskim aktima konfiskacije predstavlja i jednu vrstu poniženja za pravni i javni poredak Republike Srbije.

Srbija nema konfiskatorske akte kao Hrvatska

Primenjujući sporazum o sukcesiji srpsko pravosuđe vratilo je veru u pravnu državu kao civilizacijsku i univerzalnu vrednost, ali moram da primetim da sada imamo jednu gotovo šizofrenu situaciju – da je Hrvatska odbijala da primeni Sporazum o sukcesiji kao ratifikovani ugovor veće pravne snage od lokalnih zakona, dok ga je Srbija apriori primenjivala. Osim toga, Hrvatska je donosila konfiskatorske akte u periodu od 1991. godine do danas, dok u pravnom sistemu Srbije mi nemamo nijedan akt kojim se na bilo koji način nekome nešto oduzima i konfiskuje i nalaže upis prava svojine u korist nekog trećeg lica ili države, niti imamo zakon kojim se bilo čija imovina proglašava državnom imovinom i daje u zakup nekim trećim licima, kaže advokat Ivan Simić.

Država najveći poverilac „Jugobanke”

– Ukoliko prvostepeni sud ponovo ne donese pravilnu odluku da odbije priznanje hrvatske presude, u šta ne želim da verujem, onda bi stečajna masa „Jugobanke” bila smanjena za vrednost troškova sudskog postupka, koji iznose oko 100.000 evra – kaže advokat Simić. Potraživanjima iz te stečajne mase treba da budu namireni poverioci, a najveći među njima je Republika Srbija sa 48 odsto, zatim Narodna banka Srbije sa 17 odsto. „Jugobanka” u stečaju ima ukupno 1.800 poverilaca, među kojima su i javna preduzeća.

 

Aleksandra Petrović

 

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.