D.I.C. Veritas

Politika, 22.03.2014., Zagreb traži od Beograda ratnu odštetu

Srbija će, za razliku od Hrvatske, teško ući u Evropsku uniju bez okončanja te politike i spremnosti da se suoči sa sopstvenom prošlošću, rekla je juče pred Sudom pravde Vesna Crnić-Grotić, glavna zastupnica Zagreba

Glavna pravna zastupnica Hrvatske Vesna Crnić-Grotić optužila je juče pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu sve vlade Srbije, posle pada Miloševića 2000. godine, da su nastavile politiku negiranja sopstvene odgovornosti za zlodela u Hrvatskoj. Zbog toga će, prema njenim rečima, Srbija, za razliku od Hrvatske, teško ući u Evropsku uniju bez okončanja te politike i spremnosti da se suoči sa sopstvenom prošlošću. Ona je, kako prenosi Beta, izražavajući želju Hrvatske za pomirenje, ocenila da je taj proces opterećen odbijanjem Srbije da prihvati presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde.

Drugog dana izlaganja u drugom krugu glavne rasprave po međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid, hrvatski pravni tim pozvao je Sud pravde da Srbiju osudi za genocid nad hrvatskim stanovništvom tokom rata u toj republici 1991. godine i da je obaveže da nadoknadi pričinjenu ratnu štetu.

Na kraju izlaganja, Vesna Crnić-Grotić je zatražila da Sud Srbiji naloži i da sudi svima koji su počinili „genocidne” zločine u Hrvatskoj, da pruži informacije o 865 osoba koje se još vode kao nestale i da vrati oko 25.000 kulturnih i istorijskih predmeta oduzetih tokom ratnih sukoba.

Zastupnica Zagreba juče je tvrdila i da je Hrvatska dokazala optužbu da je Srbija počinila genocid nad Hrvatima na trećini hrvatske teritorije u okviru plana za stvaranje Velike Srbije. Protagonisti genocida bili su, kako je rekla, JNA, srpske paravojske i lokalne snage, čiji su visoki pripadnici za zločine u Hrvatskoj bili osuđeni pred Haškim tribunalom.

Ona je ponovila da je presudom lideru srpske republike u Hrvatskoj Milanu Martiću Tribunal potvrdio postojanje udruženog zločinačkog poduhvata na čijem su čelu bili tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević i drugi vojni i politički zvaničnici u Beogradu. „Tražimo od suda da pravilno proceni ulogu ekstremnog srpskog nacionalizma u zločinačkom pokušaju da stvori Veliku Srbiju kroz počinjenje genocidnih zločina”, rekla je Vesna Crnić-Grotić, dodajući da ta zlodela nisu bila počinjena samo u Hrvatskoj nego „i u BiH i na Kosovu”.

Odbijajući argument Srbije da se ne može smatrati odgovornom za zločine počinjene pre proglašenja SR Jugoslavije, 27. aprila 1992, zastupnik Hrvatske Džejms Kroford podsetio je da su vlasti SRJ same prihvatile obaveze iz Konvencije o genocidu koju je prethodno potpisala SFRJ.

Javna rasprava u Međunarodnom sudu pravde biće nastavljena sledećeg četvrtka, drugim krugom argumenata Srbije o tužbi Hrvatske, ali i iznošenjem novih argumenata u prilog kontratužbi.

Josipović: Prihvatiti odluku suda kakva god da bude

Predsednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je juče da su kriterijumi za definiciju genocida vrlo visoki i da zato ne želi da spekuliše s tim šta će se dogoditi u Međunarodnom sudu pravde u Hagu gde se vodi postupak po međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid. On je, kako prenosi Tanjug, rekao da treba pustiti da sud uradi svoj posao i da na kraju treba prihvatiti njegovu odluku kakva god bila. Upitan za stav povodom različitih komentara da genocida u Hrvatskoj nije bilo i da će Međunarodni sud pravde odbaciti zahteve obeju strana, Josipović je rekao: „Kriterijumi definicije genocida su vrlo visoki, ne želim da spekulišem, treba pustiti sud da odradi svoj posao, i na kraju prihvatiti njegovu odluku kakva god da bude”.

J. C.

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.