Suradnja je rezultat međusobnog povjerenja, političke volje države da strukturira odnos sa srpskom nacionalnom manjinom na način da se zajednički radi na miru i poštovanju, ali i na poboljšanju položaja Srba u Hrvatskoj, istaknuo je Planković na Božićnom prijemu SNV-a
Poruke mira, tolerancije i međusobnog uvažavanja čule su se ove subote, 6. januara, u punoj dvorani hotela Westin, gdje je Srpsko narodno vijeće organiziralo tradicionalni Božićni prijem.
Brojnim gošćama i gostima obratili su se, redom, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednica Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine u Srbiji Jasna Vojnić, zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih Veran Matić i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Njihovim govorima dominirala je ocjena kako su odnosi hrvatske nacionalne većine i srpske manjine u Hrvatskoj danas dobri, kao i odnosi republika Srbije i Hrvatske, ali ipak ne onoliko uspješni koliko bi to mogli biti i kao što se svi okupljeni nadaju da će postati: najveću odgovornost za njihovo unapređenje snosi, dakako, državna politika.
Nakon što su predsjednik Savjeta SNV-a Dejan Jović i saborska zastupnica i zamjenica predsjednika SNV-a Dragana Jeckov uručili ovogodišnje nagrade Vijeća laureatkinjama i laureatima, kratke govore, najavljujući obred blagoslova i lomljenja Božićne česnice, održali su i saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević te episkop pakrački Srpske pravoslavne crkve Jovan Ćulibrk, koji je predstavio episkopa Kirila, nasljednika patrijarha Porfirija na mjestu upravitelja Zagrebačko-ljubljanske eparhije.
Na kraju svečanosti, trenutak koji je privukao novinarske kamere: novčić u česnici ove je godine, nakon što su se mnogi okušali bez sreće, pronašao potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Plenković
- Zahvaljujem na još jednom pozivu da danas, kao predsjednik Vlade, mogu biti s vama na Badnjak i to u ovom blagdanskom ozračju koje predstavlja toplinu i duh zajedništva – započeo je svoje obraćanje premijer, naglasivši koliko nam je u današnjem neizvjesnom vremenu važna Božićna poruka mira i solidarnosti, kao i prilike da se osnaži međusobno uvažavanje i poštovanje koje nude susreti poput ovoga.
- U srcu je svakog, pa i hrvatskog društva, bogatstvo različitosti, a pravoslavni Božić pruža nam priliku da slavimo i cijenimo tu raznolikost. U ostvarenju tih vrijednosti osobito važnu ulogu imaju predstavnici nacionalnih manjina s kojima već osam godina imamo suradnju, partnerstvo, dijalog, uvažavanje i prijateljstvo koje je omogućilo Hrvatskoj, svim našim građanima i cijelom društvu, veliki napredak nastao na temelju političke stabilnosti koju njegujemo i učvršćujemo – istaknuo je, podsjećajući kako je prije osam godina, pobijedivši na izborima, najavio da želi uključiti predstavnike nacionalnih manjina u parlamentarnu većinu, kao i da se pitanje zaštite manjinskih prava uvrsti u program vlade.
Upravo to je, rekao je Plenković, učinjeno, a stabilnost odnosa omogućila je potom ulazak Hrvatske u šengenski prostor i u euro-područje.
- Kada je riječ o suradnji Vlade i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, želim naglasiti ključni aspekt. Ta je suradnja izvorna, ona je naša. Ona je rezultat međusobnog povjerenja, političke volje države da strukturira odnos sa srpskom nacionalnom manjinom na način da zajednički prije svega radimo na miru i poštovanju, ali i na poboljšanju položaja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, istaknuo je premijer.
Osvrnuo se zatim na konkretna postignuća proizišla iz ovakve suradnje: poboljšanje standarda i uvjeta života Srba u slabije razvijenim područjima, zajednički rad na procesu obnove Zagreba i Banije, zajedničke odlaske političara u Vukovar, Knin, Škabrnju, Varivode i Grubore kao simbol pijeteta i pomirenja nakon rata, ali i zajednički rad na ustanovljavanju istine o tom ratu, koji uključuje odgovornost za zločine i rješavanje pitanja nestalih.
Izrazio je nadu da će, u skladu s dogovorom dviju država, biti osigurana zastupljenost Hrvata u predstavničkim tijelima Srbije, iako predstavnici hrvatskih političkih stranaka nisu uspjeli ući u tamošnju Narodnu skupštinu na nedavnim izborima.
- Želim na kraju kazati da su ovaj Božić i ova 2024. godina prigoda da unapređujemo i dalje naše odnose, da odnosi koje imamo u Hrvatskoj budu poluga jačanja pune normalizacije i napretka između Hrvatske i Srbije. Vjerujem da svatko od vas to želi i smatra da je to dobro. A mi ćemo, kao zemlja koja je realizirala sve svoje strateške nacionalne ciljeve, međunarodno se osnažila, pozicionirala, provodeći politiku modernoga suverenizma i koja s veseljem uvažava položaj i potiče snaženje nacionalnih manjina u Hrvatskoj, učiniti sve da nam sve naše nacionalne manjine pomognu jačanju položaja Hrvata u zemljama u kojima su oni nacionalna manjina – zaključio je, poručivši na kraju:
- Stoga u ime Vlade želim svim vjernicima i vjernicama pravoslavne vjeroispovijesti sretan Božić, želim vam sve najbolje u 2024. godini i da ovaj najradosniji kršćanski blagdan provedete u miru i veselju, u krugu vaših obitelji i vaših najmilijih. Mir Božji, Hristos se rodi!
Pupovac
Predsjednik SNV-a podsjetio je pri početku svoga obraćanja da je točno na današnji dan, prije 20 godina, tadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader na Božićnom prijemu izgovorio prvi put izgovorio „Hristos se rodi!“.
- Ni onaj čija su usta to izgovorila ni mi čije su uši to čule nismo bilo svjesni koliko i kako će odjeknuti. Svjesnim nas je učinio njegov javni odjek, njegov tadašnji urbi et orbi i odjekivanje u godinama nakon tog događaja. Mnogi koji su ga na današnji dan izvikivali utiskivali su njime jedan od pečata na hrvatske evropske akreditive ili vjerodajnice, potvrđivali njime opredijeljenost za izgradnju mira i pomirenja između Hrvata i Srba, katoličkih i pravoslavnih vjernika, posredstvom njega izgrađivali svekoliku društvenu toleranciju a ovdašnje pravoslavne vjernike, Srbe, ohrabrivali na život u slobodi i vjeri u sebe. Vjerujem da ne pretjerujem ako kažem da je ovaj pozdrav važan dio uspjeha kojeg je Hrvatska sa proteklom godinom postigla svojim potpunim institucionalnim integriranjem u Evropsku uniju – rekao je Pupovac.
Upravo zato, naglasio je, danas dugujemo zahvalnost onima koji su ustrajavali na poruci mira i u vremenima kada su ih nadglasavale suprotne vrijednosti. Među takvima, ovom je prilikom posebno istaknuo dvojicu: Patrijarha srpskog Porfirija i apostolskog nuncija u Hrvatskoj, monsinjora Đorđa Lingvu, koji su se u svojim obraćanjima zalagali za pijetet prema svim žrtvama rata i za izgradnju poslijeratnih mostova među nekada sukobljenim stranama. Izgradnja mira, međutim – kazao je Pupovac – nespojiva je kako s kolektivizacijom krivice, tako i s ekstremizacijom nacionalnih odnosa kojoj i danas svjedočimo.
- Zato mi na prostoru Hrvatske i drugi na prostoru bivše Jugoslavije imamo posebnu obavezu da zaštitimo mir od ekstremizacije naših javnih i političkih života, da međusobnim javno-političkim raspravama ne potičemo ekstremnost niti da dopuštamo da ona u našim politikama sjećanja vodi glavnu riječ. Jedan od načina kako to možemo činiti sugeriran je u spomenutoj besjedi apostolskog nuncija Lingve – to je školovanje za mir, školovanje mladih za mir i odgovornost u čuvanju mira i njegovu obnavljanju tamo gdje ga ugrožava i razara rat. Drugi od načina je ovaj koji prakticiramo mi predstavnici Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske, sa svojim partnerskim organizacijama, kada svoju suradnju zasnivamo na maksimi, poruci najvišim vlastima Srbije i Hrvatske – ne činite ništa u međusobnim odnosima što bi moglo biti loše za nas, što bi moglo otežati naše živote s jedne i druge strane granice, a mi ćemo učiniti sve što bi moglo biti dobro za naše zemlje i što bi moglo olakšati njihove međusobne odnose – zaključio je Pupovac, čestitavši okupljenima Božić.
Vojnić
- Hvala vam, gospodine Pupovac, što Hrvate u Srbiji, razumijevajući naš položaj, često stavite uz sebe, započela je svoje obraćanje Jasna Vojnić, osvrnuvši se zatim na odnos Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji koji je, zaključila je, više nego kolegijalan.
- Naši odnosi mogli bi biti još i bolji. Protekle godine, nakon obećavajućih poruka otopljavanja između Srbije i Hrvatske, nisu se zaustavili na djelovanju u društvenoj, kulturnoj, javnoj, ekonomskoj, ali ne i političkoj sferi. Manjine mogu biti most, ali ako se na obalama konstantno postavljaju ploče upozorenja, most nema svoju funkciju. Most nema svoju svrhu ako se još uvijek bojimo da će nas suprotna obala ugroziti, upozorila je.
Upravo zato, izrazila je vjeru i duboko očekivanje da će komunalna infrastruktura u mjestima gdje žive Srbi u Hrvatskoj nastaviti razvijati, da će Hrvati u Srbiji biti uključeni u procese donošenja odluka na svim razinama, da će bilateralni susreti na vrhu dvaju država rezultirati konkretnim akcijskim planom, da će se otvoriti fondovi za manjine i da nećemo ponovno skupa propustiti godinu koja je pred nama.
Korlaet
Dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet naglasio je postojanu suradnju Grada s predstavnicima srpskog naroda, prvenstveno sa SNV-om i Prosvjetom, a ta je suradnja najčvršća u polju izgradnje kulturnog identiteta. Kako bi to potvrdio, nabrojao je nekoliko posebno uspješnih projekata iz prethodne godine: pripremu urbanističko-arhitektonskog natječaja za srpski kulturni centar u Preradovićevoj ulici kao mjesto koje polako postaje društveno-kulturni čvor glavnoga grada, dovršetak obnove crkve Preobraženja Gospodnjeg i dovršetak memorijala obitelji Zec na zagrebačkom Adolfovcu.
- Zagreb je otvoren grad, grad za sve, i tu otvorenost i povezanost osjećam i danas ovdje, poručio je Korlaet na kraju.
Matić
Specijalni izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić svoje je obraćanje započeo prizivajući poruke pomirenja i međusobnog razumijevanja koje nosi film Radivoja Andrića „Leto kada sam naučila da letim“, prikazan prije nekoliko dana u prime timeu Hrvatske radiotelevizije, uz oduševljene reakcije ovdašnje publike.
- Empatija je reč koja se veoma često pominjala tokom prošle godine. To nije samo reč. Empatija se uči i vežba stalnim praktikovanjem. Pre godinu dana na ovome mestu govorilo se o otopljavanju odnosa između Hrvatske i Srbije. Kada se pravi inventar učinjenog, to je svakako mnogo manje nego što se očekivalo. Sumirajući prethodnih 12 meseci, ipak je važno istaći da nije bilo pogoršavanja odnosa, da nema drastičnih poremećaja i da je atmosfera svakako bolja nego ranije. Prava manjina nisu više predmet sporenja – rezimirao je godinu za nama.
U skladu s takvim razvojem odnosa, izrazio je vjeru da će se nastaviti participacija hrvatske manjine u Srbiji u tamošnjoj izvršnoj vlasti, iako njeni politički predstavnici na nedavnim izborima nisu direktno ušli u Skupštinu Srbije. Upravo politička suradnja Srba i Hrvata u izvršnoj vlasti Hrvatske može, smatra, poslužiti kao primjer. Govorio je zatim o odnosima dviju država.
- Uprkos sporadičnim pokušajima ometanja razmena u oblasti kulture, zabave, filma, pozorišta, književnosti, muzike, stičem utisak da su gostovanja obostrano intenzivirana jer to brojnoj zainteresovanoj publici prija. Veoma uspešna ekonomska saradnja je nešto što je kontinuitet u protekle dve-tri decenije. Moglo bi se konstatovati da te vrste napretka nije bilo u domenu političkih odnosa. Međutim, ključno je da se oni ne pogoršavaju jer je sve bolje od sukoba, naglasio je, posebno istaknuvši značaj pitanja nestalih u ratu na kojem treba raditi zajednički i više nego do sada.
- Sve u svemu, stanje odnosa nije za slavlje, ali ni takvo da bi se zbog njega kvarilo današnje slavlje, poantirao je Matić.
Milošević
Zamjenik predsjednika SNV-a Boris Milošević ustvrdio je da božićno okupljeno ima duhovnu, ali i važnu društvenu dimenziju jer se zajednice u to vrijeme okupljaju kako bi obilježile svoju prisutnost.
- Božićni prijem SNV-a na Badnji dan je najvažniji društveni događaj u godini za srpsku zajednicu – ustvrdio je, podsjetivši na vrijeme koje je proteklo od prvih okupljanja devedesetih, kada nije dolazilo mnogo ljudi, do danas, kada na prijem dolazi državni vrh.
- Božićni prijem daje vidljivost zajednici i osjećaj prihvaćenosti, poštovanja i nacionalne ravnopravnosti, a ta postignuća ne treba uzimati zdravo za gotovo. Ona su krhka, lako se mogu polomiti – upozorio je.
Milošević je naglasio još i značaj odluka koje se donose na političkom vrhu za život na lokalu, pogotovo život Srba u Hrvatskoj koji su i danas u ranjivom položaju, iako je srpska zajednica hrvatskom društvu doprinijela nemjerljivo mnogo.
- To je jedan od razloga zašto prigodnim kalendarom obilježavamo 80. godina od trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom, kada je između ostalog donesena deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana kojom su žene i muškarci, Hrvati i Srbi, proglašeni jednakima, poručio je.
Dodijeljene nagrade
Episkop Jovan Ćulibrk poželio je dobrodošlicu vladiki Kirilu, nasljedniku patrijarha Porfirija na mjestu upravitelja zagrebačko-ljubljanske eparhije, u Zagreb, podsjetivši u kratkom govoru na važnost obilježavanja Božića u današnjim nesigurnim i opasnim vremenima.
Za kraj, vrijedi istaknuti dobitnice i dobitnike SNV-ovih nagrada. Nagrade Svetozar Pribičević za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa dodijeljene su profesorici Pravnog fakulteta u Zagrebu Antoniji Petričušić, istaknutoj stručnjakinji u području zaštite nacionalnih manjina, i aktualnom gradonačelniku Otočca Goranu Bukovcu, u znak zahvalnosti na podršci koju je 2023. pružio obilježavanju godišnjice ubojstva srpskih civila u selu Doljani, uz zajedničko odavanje počasti žrtvama hrvatske nacionalnosti.
Nagrada Diana Obexer Budisavljević, posvećena principima solidarnosti, pravednosti i humanosti, uručena je prof. dr. sc. Milovanu Kubatu koji je tokom 1993. i 1994. osnovao prvi DNA laboratorij u Hrvatskoj, između ostalog i za potrebe identifikacije žrtava rata.
Nagradu Diana Budisavljević za pravednost i humanost primila je Marica Šeatović, predsjednica udruge Porodica protiv zaborava, koja se bori za prava srpskih civilnih žrtava rata u Hrvatskoj.
Nagrade Dr. Gojko Nikoliš za antifašizam primili su Nela Pamuković, čije je dugogodišnje aktivističko djelovanje, kako stoji u obrazloženju, “jedan od svijetlih primjera kontinuiteta altruizma i antifašizma kako u krajnje zastrašujućim ratnim tako i u turbulentnim poratnim godinama”, te Laza Đokić, predsjednik UABA-e grada Vukovara i ZUAB-e Vukovarsko-srijemske županije, kao i podpredsjednik SABA-e RH za istočnu Hrvatsku.
Nagrada Nikola Tesla dodijeljena je Predragu Ličini i to “za podizanje kvalitete vidljivosti srpskih institucija u Hrvatskoj, za kreativno i neskriveno deklariranje pripadnosti srpskom narodu u Hrvatskoj kao i za širenje dobre umjetničke i suradničke energije među kulturnim radnicima i radnicama i umjetnicima bivših jugoslovenskih republika a na zadovoljstvo publike željne mira i smijeha”.
Povezani tekstovi
