Umjereni optimizam – tako bi se moglo okarakterizirati komentare i očekivanja odvjetničkih timova Ante Gotovine i Mladena Markača, ali i eksperata za hašku problematiku oko ishoda žalbenog ročišta u ponedjeljak.
Goran Mikuličić, odvjetnik Mladena Markača, koji je kao zapovjednik policijskih specijalaca osuđen prvostupanjski na 18 godina, komentirao je očekivanja anketiranih građana po medijima da bi drugostupanjska presuda mogla biti čak i oslobađajuća:
„Oslobađajuća presuda može se dogoditi po meni u situaciji ukoliko sud prihvati naš stav da nije bilo nikakvog zločinačkog poduhvata, a u tom slučaju sud bi jako odstupio od svih dosadašnjih presedanskih presuda koje je donio. Mislim da je realnije očekivati da sud shvati da je eventualna krivnja naših branjenika u mnogo čemu puno manja nego što je to utvrdilo prvostupanjsko vijeće“, kazao je Mikuličić.
Naputak suda da se obrane i tužiteljstvo koncentriraju upravo na odredbu iz prvostupanjske presude o tome da je svako granatiranje dalje od 200 metara od vojnog cilja protuzakonito i na mogući utjecaj takve odredbe ili njezinog ukidanja na kvalifikaciju o udruženom zločinačkom poduhvatu ovdje se tumači kao najava ublažavanja presude.
Odvjetnik sa haškim iskustvom Anto Nobilo kazao je jednom hrvatskom dnevniku kako misli da su „suci vrlo ili prilično blizu zaključku da ‘prekomjernog granatiranja’ nije bilo.
Ante Gotovina i Mladen Markač u haškoj sudnici, 14. maj 2012.
Tako da obrana sada ima šansu dokazati i isposlovati da se taj inkriminirajući dokaz, koji je očito na staklenim nogama, odbaci.“
Slično misli i cijenjeni krivičar Veljko Miljević.
„Po pitanjima koje je zacrtalo žalbeno vijeće meni se čini gotovo sigurnim da će oni u tom pogledu ili ukinuti prvostupanjsku presudu ili će u tom dijelu učiniti značajnu korkciju u odluci o kazni. Jer, ne zaboravimo da sam ja kao obični gledatelj gledao haško svjedočenje tadašnjeg zapovjednika „krajinske“ vojske Mile Mrkšića koji je rekao da bi i on jednako tako gađao i da je to bilo izvršeno sukladno svim vojničkim pravilima i da nije moglo biti preciznijeg gađanja, i da on – sa vojničkog aspekta – čestita Gotovini na tome“, kaže Veljko Miljević.
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič u izjavi za naš radio nije željela komentirati očekivanja od rasprave.
„Bez obzira kakva će biti odluka žalbenog vijeća koju ćemo doznati naknadno, činjenica je da će se ovom presudom razriješiti samo dio, pa kakva god ona bila. Naime, pred hrvatskim pravosuđem je i pitanje hoće li se neki od zločina koji su opisani u prvostupanjskoj presudi procesuirati pred hrvatskim sudovima, jer do sada još nemamo nijednu pravomoćnu presudu za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u tijeku ili nakon akcije ‘Oluja'“, kazala je Teršelić.
Kako sud još nije odlučio o uvođenju novih dokaza, obrane dopuštaju mogućnost da će biti moguće kao dokaze priložiti i zapisnike srbijanskog Vrhovnog saveta obrane iz 1995. godine, koji u tjednima nakon „Oluje“ raspravlja o odgovornosti za pad samoproglašene „Krajine“ i naređenju „krajinskih“ vlasti za evakuaciju stanovništva.
Obrane su već pribavile izvješća UN-ovih i europskih promatrača iz Knina 95-te, koja nisu bila upotrijebljena u prvostupanjskom postupku, gdje se navode izjave ljudi koji kažu da napuštaju Knin isključivo po naređenju „krajinskih“ vlasti.
Povezani tekstovi
