Andrej Plenković, hrvatski premijer, boraviće 23. juna u poseti Srbiji povodom otvaranja Hrvatske kuće u Subotici da bi, kako navode hrvatski mediji, preneo poruku hrvatskoj zajednici u Srbiji da je Hrvatska uz njih.
Ovo je prva poseta Plenkovića Srbiji, a kako je rekao, nema nameru da dolazi u Beograd i da se sreće sa predsednikom Srbije, ali će u Subotici imati susret sa srpskom premijerkom Anom Brnabić, koja je nedavno boravila u Hrvatskoj.
Plenković dolazi na poziv Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji (HNV) i obeležavanja Dana hrvatske zajednice u Srbiji, a sa porukom da je „važno da hrvatska zajednica bude zastupljena u Skupštini Srbije jednako kao što je srpska manjina u Hrvatskom saboru”. I to nije sve – Plenković očekuje i da dobije odgovore od srpske strane o 1.812 nestalih, a kako je rekao, tu je i pitanje odštete logoraša, vraćanja arhivske građe…
Reciprocitet sa hrvatskim Saborom
Njegov domaćin, predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, ujedno i ministar za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije, baš uoči posete hrvatskog premijera i sam je imao nekoliko primedbi na odnos prema hrvatskoj zajednici u Srbiji, napominjući da Hrvati često trpe uvrede koje se čuju na fudbalskim utakmicama ili vide na grafitima, ali i da je indisponiran činjenicom da Hrvate sve češće se nazivaju Bunjevcima.
Savo Štrbac direktor „Veritasa“ nije iznenađen ovakvim zahtevima i primedbama i Hrvata iz Srbije ni hrvatskog premijera.
„Plenkovićeva stranka je koalicioni partner sa Srbima u Hrvatskoj jer Srbi tamo imaju tri sprska fiksna predstavnika, koja im i drže vladu, jer bez ta tri srpska glasa ne bi imali većinu,“ podseća Štrbac.
Pitanje Bunjevaca
On priznaje da su od izbora Žigmanova na mesto ministra u našoj vladi odnosi Srbije i Hrvatske malo otoplili i uspostavila se neka saradnja sa srpskim strankama u Hrvatskoj, pre svega sa strankom Milorada Pupovca što može da sluti na neki dobar početak saradnje ali dodaje:
„Naravno, Hrvatima strašno smeta što je Srbija zvanično dozvolila jednoj grupi Hrvata da se izjašnjavaju kao Bunjevci. Bunjevci neće da su Hrvati, čime se smanjuje broj Hrvata u Srbiji ako se Bunjevci tretiraju kao posebna nacionalna manjina. A ako imate manji broj pripadnika neke manjine onda im pripadaju i manja nacionalna prava,“ objašnjava naš sagovornik.
I srpska manjina u Hrvatskoj i hrvatska u Srbiji, ističe Štrbac, ruku na srce u poslednje vreme dosta rade da se odnosi međusobno relaksiraju, ali neke stvari ne mogu da se porede, kao što je učestalost incidenata.
„Naravno da svaki incident kod nas bude zabeležen, ali to što oni imaju ovde je jedan promil onoga što se dešava Srbima u Hrvatskoj. Kod nas se desi da neki grafit ili uvreda bude nekoliko puta godišnje na račun Hrvata, a u Hrvatskoj samo ono što je u medijima zabeleženo prošle ili pretprošle godine je skoro pet stotina tih slučajeva a po mojim procenama to je tek jedna trećina od etnički motivisanih napada na Srbe,“ konstatuje Štrbac.
Naš sagovornik kaže da su Hrvati pre ulaska u EU uskladili svoje zakone za prava nacionalnih manjina ali samo na papiru, jer je, napominje on, u praksi sasvim drugačije.
Pokušaj resetovanja odnosa
„Svi se sećamo da je u Vukovaru bilo oko 30 odsto Srba do skoro što im je davalo za pravo da imaju natpise na svom ćiriličnom pismu. Znamo da su ti znakovi sklanjani i kakve su se borbe oko toga vodile. Sada za tim nema potrebe jer se u međuvremenu iz Vukovara odselilo taman onoliko Srba da više ne čine potreban procenat da bi Hrvatska država morala da im obezbedi table na ćiriličnom pismu,“ kaže Štrbac.
Posebno mu nije jasno kako to Plenković zamišlja da u Skupštini Srbije i u hrvatskom Sabori sedi isti broj predstavnika Hrvata, odnosno Srba, kad se zna da su Srbi nekada u Hrvatskoj bili konstitutivni narod, što Hrvati u Srbiji nikada nisu bili.
U Srbiji živi 39.107 Hrvata, pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. godine, koje je objavio Republički zavod za statistiku. Izgradnju Hrvatske kuće u kojoj će biti smešteno HNV, Novinsko izdavačka ustanova “Hrvatska riječ” i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata finansirala je Vlada Hrvatske.
Premijerka Srbije Ana Brnabić je 30. aprila ove godine posetila Zagreb, gde je zajedno sa Plenkovićem prisustvovala Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća (SNV), krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj.
Oni su tada naglasili važnost poštovanja prava i poboljšanja položaja srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, te najavili stvaranje kataloga otvorenih pitanja između dve zemlje, kako bi se nastavilo s njihovim rešavanjima.
Brankica Ristić
Povezani tekstovi
