Od 1991. do 1995. u Hrvatskoj je minirano oko dvije tisuće objekata koji su se nalazili izvan zone ratnog djelovanja. Od Splita i Zadra do Bjelovara i Osijeka u zrak su letjele kuće, vikendice i druga imovina u vlasništvu Srba. Država im štetu odbija nadoknaditi, a oni koji su se …
e-Veritas, 29.04.2029, Savo Štrbac: Naručeno ubistvo zbog Bljeska
Zločin nad Tihomirom Blagojevićem bio povod za agresiju na Zapadnu Slavoniju BITAN deo Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i RH, potpisanog 2. decembra 1994, odnosio se na otvaranje auto-puta Zagreb – Beograd, koji je delom prolazio preko teritorije Zapadne i Istočne Slavonije pod srpskom kontrolom, koji je i otvoren 19. …
e-Veritas, 29.04.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 29. april
1991. * Na Cetinju održan peti “samit šestorice” predsjednika jugoslovenskih republika, na kome se razgovaralo o sadržaju i načinu sprovođenja predstojećeg referendum po republikama. Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman napustio je sastanak. “Mnogi problemi u Jugoslaviji nastaju zato što Srbi smatraju da su vladajući narod u državi”- rekao je Tuđman na …
RTRS, 27. 04. 2023, Pečat: Nerasvijetljena ubistva vojnika ЈNA u Sloveniji: Ko je odgovoran za njihovo stradanje? [Video]
Iako je od početka krvavog raspada bivše SFRЈ prošlo više od tri decenije, mnogi slučajevi ratnih zločina 90-tih ostali su neriješeni. Sve je počelo secesijom Slovenije sredinom 1991. godine, a upravo tamo desili su se i prvi ratni zločini. Istina o tome polako izlazi na vidjelo, pa postoji nada da …
e-Veritas, 28.04.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 28. april
1991. * U Zagrebu ne prestaju mirni protesti građana pred Vojnim sudom zbog suđenja uhapšenim Virovitičanima i ministru odbrane Martinu Špegelju . * Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman je donio odluku o imenovanju članova Republičke komisije zaduženih za provođenje referenduma koji će se održati 19. maja 1991. godine. 1992. …
Политика, 25. 04. 2023, Усвојена Прва београдска резолуција о геноциду у НДХ
Осуђује се сваки покушај рехабилитације ратног хрватског надбискупа Алојзија Степинца, а потребно је истражити у целини улогу католичког свештенства у Холокаусту. Иницира се да 22. април у целом свету буде проглашен и признат као Међународни дан сећања на Јасеновац. Најоштрије се осуђује инструментализација, релативизација, а пре свега минимизирање броја жртава …