Tragovi, Hrcak, 23.11.2020, Tihomir Ponoš: Sisak 1990. — 1991.:ratni zločini nad Srbima

Tragovi : časopis za srpske i hrvatske teme, Vol. 3 No. 2, 2020.
IZVORNI ZNANSTVENI RAD
udk: 343.43(497.5 Sisak)-054.5(=163.41)“1991” / PRIMLJENO: 20. kolovoza 2020.

Sisak 1990. — 1991.:ratni zločini nad Srbima
TRAGOVI, god. 3, br. 2

Tihomir Ponoš
Arhiv Srba u Hrvatskoj

Članak opisuje ratne zločine počinjene nad Srbima u Sisku, civilima, za vrijeme rata 1991. godine. Opisuje okolnosti i događaje koji su multietničku sredinu Siska pretvorili u mjesto smrti više od stotinu civila srpske nacionalnosti. Opisuje i zaoštravanje političkih prilika na Baniji i u Hrvatskoj u razdoblju od izbora 1990. godine, pa do izbijanja rata i u sklopu toga detaljnije analizira zaoštravanje i poli- tiku konfrontacije i separatizma koju je vodio SDS. Analizira ulogu države u likvidacijama Srba, posebno policije i policijskih jedinica koje su bile uključene u odvođenja i likvidacije, te sporost i neefikasnost pravosuđa u procesuiranju počinitelja.

KLJUČNE RIJEČI: Srbi, Sisak, ratni zločini, Vukovi, ubojstva, odvođenja

Jedini zadatak u ratu je ubiti neprijatelja. To je izjavio Ivan Vekić ¹ na suđenjuVladimiru Milankoviću i Dragi Bošnjaku optuženima za ratne zločine počinjene nad Srbima u Sisku.² Nakon što je to izjavio, Vekić se okrenuo prema optuženima i s njima se izljubio. Tko je u Sisku bio neprijatelj? Sudeći prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku protiv Milankovića i Bošnjaka ³ to je 25 Srba civila, umirovljenika, vozača autobusa, djevojaka. Prema popisu koji je objavljen u Hrvatskoj ljevici, ⁴ ubijeno je 107 Srba, a njihova socijalna struktura također otvara pitanje tko je bio neprijatelj. Za 37 žrtava nije navedeno zanimanje, 23 su bile radnici, 13 umirovljenika, šest čuvara u poduzeću, troje trgovaca/piljara (i još šest članova njihovih obitelji), za četvero se navodi da su imali visoku stručnu spremu, za dvoje da su bili vozači, policajci i zaposleni na željeznici, a po jedna žrtva su bile umirovljeni potpukovnik JNA, elektrotehničar, automehaničar, tehničar, kozmetičarka, autoprijevoznik, službenik u pravosudnoj policiji, oficir JNA i dijete.

Odgovor na pitanje “tko je neprijatelj”, a da nije na suprotnoj strani bojišta, krije se u Izvještaju predsjedniku Republike Franji Tuđmanu, kojega mu je 2. listopada 1991. godine dostavio njegov savjetnik Stjepan Herceg. U izvješta- ju piše da “postoje sigurni podaci o nezakonitim uhićenjima mirnih građana srpske nacionalnosti, koji se odvode i za koje nitko ne zna da li su živi ili mrtvi” i dalje da su

na groblju u Sisku pokopani ubijeni članovi obitelji Vila, što je bila odmazda zbog fizičkog sukoba jednog od članova obitelji s gardistom u gostionici. Svi su pokopani bez znanja građana, postoje obdukcioni zapisnici, a obducent predočava dokaze o 16 takvih slučajeva. Policija ne pokazuje interes, pa predlažem nastavak izvida radi otkrivanja počinitelja jer držim da njihovo privođenje i suđenje može donekle ublažiti revolt i strah članova obitelji pokojnih.⁵

Herceg je izvještaj dostavio i ravnatelju Službe za zaštitu ustavnog poretka Jo- sipu Manoliću. U Sisku je razgovarao s gardistima, članovima obitelji nestalih i patologom. Gardisti Hercegu nisu dali nikakve podatke, dojam je bio da ne žele govoriti jedan pred drugim te da bi se podatke moglo pribaviti pojedinačnim razgovorima. “Većina mojih sugovornika aludira na bivši krizni štab, oca i sina Bobetka, kao osobe pod čijim okriljem su se događaji odvijali.”6 Ovim radom pokušat će se odgovoriti na pitanje kako su civili postali neprijatelji i kako su i pod kojim okolnostima u ljeto i jesen 1991. godine ubijani.

(Odlomak)

Cijeli teskt možete pročitati ili preuzeti ovdje.

Sisak 1990 – 1991: war crimes against Serbs

Tihomir Ponoš   ORCID icon orcid.org/0000-0002-3858-6495 ; Arhiv Srba u Hrvatskoj

Puni tekst: hrvatski, pdf (359 KB)     str. 7-72

Sažetak
The article describes war crimes committed against Serb civilians in Sisak during the 1991 war. It describes the circumstances and events that turned the multiethnic environment of Sisak into a place of death for more than a hundred Serb civilians. It also describes the aggravation of the political situation in Banija and Croatia in the period from the 1990 elections until the outbreak of the war, and as part of that it analyzes in more detail the aggravation and the policy of confrontation and separatism led by the SDS. It analyzes the role of the state in the liquidation of Serbs, especially the police and police units involved in the abduction and liquidation of Serbs, and the slowness and inefficiency of the judiciary in prosecuting perpetrators.

Ključne riječi
Serbs; Sisak; war crimes; Wolves; killings, abduction

Hrčak ID: 246543

URI

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=358095

Prava korištenja: Članci objavljeni u časopisu mogu se slobodno koristiti u znanstvene i stručne svrhe, ali se ne smiju ponovno objavljivati bez dopuštenja urednika i autora. Pri korištenju članaka obavezno je navesti punu referencu, u skladu s akademskim pravilima.