D.I.C. Veritas

Večernje novosti, 21.01.2015., Presuda u Hagu 3. februara

Sudski proces Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ulazi u finiš. Najviše šansi da sudije odbace i tužbu Zagreba i našu kontratužbu

SUDIJE Međunarodnog suda pravde u Hagu saopštiće 3. februara da li je na teritoriji Hrvatske počinjen genocid u periodu od 1991. do 1995. godine, i ako jeste, ko je za njega odgovoran – saznaju nezvanično “Novosti”.

Kako nam je rečeno u informativnoj službi Suda, oni će vrlo brzo objaviti kada će biti javna sednica na kojoj će se saopštiti ishod glasanja najvišeg pravnog organa UN pred kojim Zagreb i Beograd spor vode još od 1999. godine.

Od početka procesa stručna javnost davala je najviše šansi opciji po kojoj bi bile odbačene i hrvatska tužba i srpska kontratužba. Jer, malo verovatnim se smatra da će zločine počinjene tokom rata međunarodni arbitri podvesti pod najtežu vrstu, genocid, a koji podrazumeva i nameru fizičkog istrebljenja.

Ipak, pravni tim koji je zastupao Srbiju u javnoj raspravi marta prošle godine ubeđen je da je pred Sudom izložio ubedljive dokaze da je napad na krajiške Srbe bio smišljen u vrhu hrvatske države, kao i da je bio izraz lične politike predsednika Franje Tuđmana da eliminiše Srbe iz Krajine i naseli ceo region Hrvatima.

Savo Štrbac, član ekspertskog tima srpske strane, prenosi nam da iz Palate mira u Hagu nije procurila bilo kakva informacija koja bi naznačila kakav su stav zauzeli delioci pravde:

- I Zagreb i Beograd su najspremniji za odbacivanje tužbi, i ako bi to bio epilog, onda očekujem da Sud u obrazloženju odgovori šta se to desilo Srbima devedesetih, ako nisu bili žrtve genocida?

Kada bi odluka bila u korist Srbije, u Hrvatskoj bi to bio “dan žalosti”, ocenjuje Štrbac, ali, kaže, to ne bi imalo veze sa novoizabranom predsednicom države iz HDZ jer je svaka hrvatska vlast prema ovom slučaju imala isti odnos. Čak je sam odlazeći predsednik Ivo Josipović bio među sastavljačima tužbe protiv Beograda.

- Opciju da je krivica samo na srpskoj strani ne mogu ni da zamislim – kaže Štrbac.

U slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, takođe za genocid, presuda i obrazloženje bili su na 470 stranica, i vrlo je verovatno da će završni dokument i u hrvatsko-srpskom procesu biti sličnog obima.

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi kaže za naš list da je praksa Suda da kada donese odluku pozove predstavnike obeju strana da dođu u Palatu mira na javno čitanje presude.

Predsednik suda Peter Tomka ranije je najavio da je plan da se odluka donese pre nego što na dužnost stupe novi članovi sudskog veća, a njihovo polaganje zakletvi je 6. februara, kako bi odluku donosili delioci pravde koji su pratili usmenu raspravu.

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.