Sudac je u izjavi Hini kazao da će prva tri raspravna dana, 31. svibnja te 1. i 2. lipnja, proteći u čitanju dokumentacije te razgledavanju video zapisa.
Na zagrebačkom Županijskom sudu 31. svibnja trebalo bi početi suđenje u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću i vojnom zapovjedniku tzv. Republike Srpske Krajine Milanu Čeleketiću za raketiranje hrvatskih gradova u svibnju 1995.
Početak suđenja zakazan je na pripremnom ročištu u utorak, nakon što je sudac Tomislav Juriša dobio pismene potvrde da su optuženici primili pouke o pravima.
Sudac je u izjavi Hini kazao da će prva tri raspravna dana, 31. svibnja te 1. i 2. lipnja, proteći u čitanju dokumentacije te razgledavanju video zapisa.
Martić se zbog ratnog zločina na koji ga je osudio Haški sud nalazi u zatvoru u Estoniji, a Čeleketić je u Srbiji koja ga ne želi izručiti.
Optužnicu protiv Martića i Čelektića zbog osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je još u siječnju 2003.
Odluka o podizanju optužnice i pred hrvatskim sudom donesena je nakon saznanja da tužiteljstvo Haškog suda, koje je Martića tada već teretilo za raketiranje Zagreba, ne namjerava optužiti i Čeleketića, kao i da haškom optužnicom nisu obuhvaćena raketiranja Karlovca 1. i 2. svibnja te raketni napad na Jastrebarsko, 3. svibnja 1995.
Hrvatsko tužiteljstvo Martića i Čeleketića tereti za kaznene djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.
U listopadu 2008. žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je kaznu kojom je godinu ranije Martić osuđen na 35 godina zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.
Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, a u presudi je uz granatiranje Zagreba u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni naveden i niz drugih zločina nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje gdje su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.
Povezani tekstovi
