Nakon bučnog zagrebačkog februarskog susreta predsjednika Hrvatske i Srbije, prije neki dan, kao njegov utišani eho, održan je i beogradski sastanak ministara pravde tih država, na kojem je dogovoreno “formiranje dvije zajedničke komisije, čiji će članovi raditi na rješavanju problema procesuiranja ratnih zločina, kao i razmjene spiskova osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine”.
U saopštenjima i javnim istupima ministara poslije sastanka nije bilo ni riječi o tome da su i prije desetak i više godina već bili uspostavljeni odnosi između ovih ministarstava po istim pitanjima.
Naime, još septembra 2006. ministri pravde Hrvatske i Srbije dogovorili su se o proširenoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, na osnovu kojeg su i tužilaštva za ratne zločine ovih država, oktobra iste godine, potpisali Sporazum o saradnji u progonu učinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, koji je ubrzo po potpisivanju počeo da se i primjenjuje u praksi. A na sastanku ministara pravde pomenutih država, održanom 29. juna 2010. u Beogradu, formirana je mješovita komisija „sa zadatkom da preuzme popis imena osumnjičenih, optuženih i osuđenih za krivična djela ratnih zločina“. Već na prvom sastanku te komisije, održanom 13. jula 2010, strane ugovornice su razmjenile spiskove procesuiranih za ratne zločine pred pravosudnim organima i jedne i druge države, a dogovoreni su i kriterijumi i metode rada, po kojima su svi zainteresovani građani mogli u ministarstvima ovih država dobiti informaciju da li se nalaze na tim spiskovima.
Preko te komisije u Srbiju su stigla tri popisa procesuiranih pred hrvatskim sudovima. Na posljednjem, sa stanjem na dan 31. marta 2013, nalazilo se 1.577 osoba “u aktivnom procesnom statusu” (bez onih protiv kojih je postupak obustavljen ili su oslobođeni optužbe), i to pod pod istragom 328, pod optužbom 654 i 595 osuđenih. Na ovom spisku bilo je 88 pripadnika HV-a: pod istragom 20, pod optužbom 37 i 31 osuđen (podaci hrv. tužilaštva od 30 juna 2011).
Hrvatska je i poslije predaje posljednjeg spiska nastavila nesmanjenim intenzitetom procesuirati Srbe i pripadnike bivše JNA, tako da se do sada, prema Veritasovim saznanjima, taj posljednji spisak uvećao za najmanje 200 osoba.
Prije godinu dana tadašnji hrvatski ministar pravde, Ante Šprlje, izjavljuje da je posljednji popis dostavljen iz Srbije bio star šest godina i da je na njemu bilo samo 86 osoba, od kojih su polovina hrvatski “branitelji”, dok su ostali iz neprijateljskih redova, istovremeno kritikujući srpsku stranu za skrivanje imena procesiuranih hrvatskih veterana.
Po hrvatskim potjernicama do sada je širom svijeta uhapšeno 166 osoba, uglavnom krajiških Srba i pripadnika bivše JNA, od čega ih je 59 i izručeno u Hrvatsku, u čijim zatvorima se trenutno nalazi njih 30-ak.
A sa srpskog spiska procesuiranih, do sada su širom svijeta uhapšena trojica hrvatskih veterana: dvojica u Srbiji i jedan na području BiH.
Hapšenje prvog hrvatskog veterana na području Srbije (V. Marić, 2010) uzbunilo je hrvatske veterane, hapšenje drugog (T. Purda, početkom 2011) na području BiH, diglo je na noge cijelu Hrvatsku, a dolazak optužnice iz Srbije protiv 44 hrvatska veterana (avgust 2011), među kojima su bili Šeks, Vekić, Glavaš i Merčep, rezultiralo je brzim donošenjem Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata sudova JNA, SFRJ i Srbije. U to vrijeme je ministar pravde u hrvatskoj kao i sada bio Dražen Bošnjaković
Iako su protiv tog zakona bili i tadašnji predsjednik Hrvatske Josipović i novoizabrana vlada lijevog spektra sa premijerom Milanovićem, odnosi između dviju država po ovom pitanju nisu se poboljšavali, već su, po ulasku Hrvatske u EU, skoro potpuno zamrli, a Hrvatska je preko svojih evropskih parlamentaraca uspjela da u rezoluciju o Srbiji (2016) ubaci amandman kojim se Srbija poziva da “u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa” preispita svoj zakon o regionalnoj nadležnosti u postupcima za ratne zločine.
Mi Krajišnici pozdravljamo nastavak razgovora ministara pravde Srbije i Hrvatske po pitanju ratnih zločina iz ratova devedesetih, pošto smo i najzainteresovaniji za ovu problematiku, jer nas je najviše procesuiranih i tamo i amo. Prateći sve ove godine aktivnosti hrvatskih političara, znam da im je cilj da natjeraju Srbiju da, brisanjem regionalne nadležnosti iz njenog zakonodavstva ili preko bilateralnog sporazuma, ne može suditi njihovim veteranima. Istovremeno, na osnovu dosadašnje prakse, strahujemo da ni jednoj ni drugoj strani nije stalo da na bilo koji način zaštiti krajiške i JNA veterane makar od neosnovanih optužbi te da će ih i dalje procesurati na obje strane i hapsiti po cijelom svijetu.
29. marta 2018.
Savo Štrbac
