D.I.C. Veritas

DIC Veritas, 24.12.2018, Savo Štrbac: DOK ŽIVE KRAJIŠNICI – ŽIVEĆE I KRAJINA

Izbegli i prognani Srbi iz Hrvatske već 23 godine oko Nikoljdana obeležavaju Dan i Krsnu slavu Republike Srpske Krajine. Tako je bilo i ove godine: u Novom Sadu održan je Svesrpski krajiški Sabor pod sloganom “Dok žive Krajišnici – živeće i Krajina”, u Beogradu  svečana akademija pod nazivom “Krajina živi”,  a u Banja Luci sečen je slavski kolač i otvorena izložbe pod nazivom “Osnivanje SAO Krajine i Republike Srpske Krajine…

Šta to Krajišnici obeležavaju?

Pobedom ekstremno nacionalističke stranke HDZ-a na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj, održanim u aprilu i maju 1990, otvoren je prostor za antisrpsku kampanju, koja se manifestovala kroz više nivoa, čiji je cilj bio minimiziranje političkih i nacionalnih prava Srba, koji su bili konstitutivan narod u toj federalnoj jedinici  SFRJ.

Neuvažavanje srpskih amandmana na predlog novog hrvatskog ustava, doveli su najpre do stvaranja Zajednice opština Severne Dalmacije i Like juna 1990, a zatim i do usvajanja Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Srbu 25. jula. Istovremeno je donesena i odluka o raspisivanju referenduma o kulturnoj autonomiji Srba u Hrvatskoj, koji je održan od 19. avgusta do 2. septembra iste godine. Na osnovu rezultata referenduma Srpsko nacionalno veće je 30. septembra utvrdilo da se srpski narod izjasnio za Srpsku autonomiju “na etničkim i istorijskim teritorijama na kojima živi  a koje se nalaze unutar sadašnjih granica RH kao federalne jedinice SFRJ”.

U nameri sprečavanja održavanja srpskog referenduma, hrvatska vlast je reagovala tako što je 17. avgusta 1990. pokušala da iz pojedinih stanica milicije u srpskim gradovima oduzme naoružanje rezervnog sastava milicije, što je dovelo do podizanja barikada i blokade saobraćaja na prilazima srpskim mestima, koje su hrvatski mediji pežorativno nazvali “balvan revolucija”.

Hrvatski sabor 22.decembra 1990, bez uvažavanja srpskih zahteva i bez zvanično proklamovanog stava po pitanju srpske autonomije, usvaja novi ustav, kojim su Srbi svedeni na nacionalnu manjinu.

Dan ranije, međutim, Srpsko nacionalno veće i Privremeno predsedništvo Zajednice opština Severne Dalmacije i Like usvajaju Statut i progalašavaju Srpsku autonomnu oblast Krajina, u čiji sastav je ušlo 13 opština (Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac) sa većinskim srpskim stanovništvom.

Početkom 1991. rukovodstvo tadašnje SFRJ bezuspešno pokušava da arbitrira u rešavanju nastalog konflikta između Knina i Zagreba. Hrvatska se sve više naoružava, povećava broj policajaca, formira Zbor Narodne Garde (ZNG) kao vlastitu vojsku, iako je još formalno u sastavu SFRJ. U februara 1991. Hrvatska donosi odluku da na njenoj teritoriji ne važe savezni zakoni, kao i odluku o “razdruživanju od SFRJ”, a predstavnici SAO Krajine usvajaju Rezoluciju o razdruživanju SAO Krajine i RH. Poslije formiranja SAO Krajine, dolazi do formiranja SAO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (22. februara 1991) i SAO Zapadne Slavonije  (12. avgusta 1991)

Hrvatski “redarstvenici” 31. marta 1991. silom ulaze  na Plitvice, koje su bile u sastavu Krajine, što je dovelo do prvog ozbiljnijeg oružanog sukoba u Hrvatskoj. Krajinske vlasti su “plitvički događaj” iskoristili na način da su narednog dana doneli odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Srbiji. A kada je Hrvatska, nakon smirivanja situacije na Plitvicama, odlučila da provede referendum o statusu RH (19. maja) i krajinsko rukovodstvo donosi odluku o provođenju referenduma o prisajedinjenju Srbiji i “za ostanak u Jugoslaviji sa svima koji to žele”, koji je proveden 12. maja i čije rezultate je  Skupština SAO Krajine potvrdila 16. maja.

Na globalnom nivou odnosa na prostoru bivše Jugoslavije presudnu ulogu odigrale su odluke Slovenije i Hrvatske od 25. juna 1991. o proglašenju “potpune državne nezavisnosti”. Iako je krajem 1991. i početkom 1992. međunarodna zajednica ove odluke ishitreno “ozakonila”, one su otvorile put ratnom požaru na tlu tadašnje Jugoslavije. U tom ratnom požaru našli su se i Srbi u tri autonomne oblasti, koje su objedinili u RSK 19.12.1991. kada je Skupština srpskog naroda u Hrvatskoj usvojila Ustav i proglasila Republiku Srpsku Krajinu.

Na uvodno pomenutim manifestacijama, kao što i njihovi nazivi govore, Krajišnici su se prisećali ko su, što su i odakle su. Na skupovima u Novom Sadu i Beogradu, kojima sam prisustvovao, bilo je dosta mladih, a jedan od njih je govorio i svoju pesmu “Dogodine u Kninu”.

 

 

 

 

 

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.