D.I.C. Veritas

„Politika“, 06.08.2013. „Oluja” u Hagu: za zločine niko nije odgovarao

 

Oslobađanje hrvatskih generala Gotovine i Markača dovelo je do situacije u kojoj je skoro nemoguće dobiti osudu po komandnoj odgovornosti i uspostavljanja pravnih presedana koji će zaštititi najviše vojne komandante u budućnosti

Dok su u Srbiji paljene sveće i držani pomeni za stradale i prognane iz Kninske krajine, juče su na glavnom kninskom trgu na ceremoniji obeležavanja „Dana pobjede i domovinske zahvalnosti” hiljade ljudi zviždale hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću da bi potom nagrnuli da se rukuju ili barem dodirnu bivšeg komandanta i bivšeg haškog optuženika Antu Gotovinu. Tako su hrvatski generali Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, okruženi živim štitom onih koji su ih čuvali od izliva oduševljenja prošetali Kninom.

Dan pre hrvatskog obeležavanja 18. godišnjice operacije „Oluja” u Sinju su na održavanju Sinjske alke penzionisanim hrvatskim generalima Gotovini i Markaču uručene povelje počasnih članova Viteškog alkarskog društva i počasnih građanina Sinja.

Slična euforija pratila je i povratak ove dvojice hrvatskih generala iz Haga kada su u džepu nosili oslobađajuće presude.

Osamnaest godina posle akcije „Oluja”, kojima su rukovodili ovi hrvatski generali, ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa su i podaci o broju poginulih, nestalih i prognanih neprecizni.

U vojno-policijskoj akciji „Oluja”, koja je počela 4, a završila se 5. avgusta 1995. godine, prema podacima Dokumentacionog centra „Veritasa”, ubijeno je najmanje 1.886 osoba srpske nacionalnosti i proterano oko 250.000 stanovnika bivše Republike Srpske Krajine. Među stradalima je 1.196 civila, od čega 540 žena (od toga su dve trećine stariji od 60 godina), a 943 osobe se još vode kao nestale. Još su nerešena i imovinska pitanja prognanih Srba ne samo sa ovih područja nego i iz cele Hrvatske.

Za zločine počinjene u „Oluji” u Hrvatskoj praktično niko nije krivično odgovarao.

Trojica hrvatskih generala Gotovina, Markač i Čermak su na slobodi. Prva dvojica su 16. novembra prošle godine pravosnažnom presudom oslobođeni optužbi za udruženi zločinački poduhvat i zločine počinjene nad Srbima u operaciji „Oluja” avgusta 1995. godine. Žalbeno veće Haškog tribunala istovremeno je naložilo da Gotovina i Markač odmah budu pušteni na slobodu, a Čermak je još ranije oslobođen krivice.

Međutim, ovim oslobađajućim presudama prethodile su prvostepene presude Haškog tribunala od 15. aprila 2011. godine, prema kojima su Gotovina i Markač bili osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora. U toj presudi operacija „Oluja” je bila okvalifikovana kao „udruženi zločinački poduhvat” s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom na čelu, čiji je cilj bio „prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima”.

Gotovina je u vreme „Oluje” bio komandant Zbornog područja Split, a Markač Specijalne policije. Prvostepenom presudom proglašeni su krivim za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana dela i okrutni tretman srpskog stanovništva u Krajini, od početka avgusta do kraja septembra 1995. godine.

Ali, kako je već poznato, u tribunalu se dogodio neverovatan preokret, pa je godinu i po dana kasnije žalbeno veće navelo da „nema dokaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem uklanjanja silom srpskog civilnog stanovništva iz Krajine ili pretnjom sile”.

Predsedavajući veća sudija Teodor Meron rekao je tada da je žalbeno veće delimično prihvatilo žalbu Gotovine i Markača i da je odbacilo zaključak da su napadi na Knin, Obrovac, Gračac i Benkovac bili protivpravni. Bekstvo srpskog stanovništva iz tih gradova pred napadima hrvatskih snaga isto žalbeno veće okarakterisalo je kao odlazak civila tokom artiljerijskih napada koji ne može da se okarakteriše kao deportacija.

Nakon čitanja prvostepene presude, žalbe i zaključaka žalbenog veća, predsedavajući sudija Meron je saopštio da su Gotovina i Markač oslobođeni skoro svih tačaka (osam), dok je ostala jedna koja se odnosi na to da je Gotovina znao za kaznena dela koja su počinjena i da je ta dela trebalo da istraži, što je on, prema raspravnom veću, propustio da učini. Žalbeno veće je prihvatilo zaključak raspravnog veća da je Markač svojim propustom da istraži zločine specijalne policije stvorio atmosferu nekažnjivosti, što je pripadnike specijalne policije potaknulo na ratne zločine.

Konačna presuda doneta je preglasavanjem, a dvojica od petorice sudija su imali suprotno mišljenje.

Oslobađajuće presude za Gotovinu i Markača, kao i Momčila Perišića i Ramuša Haradinaja, bile su okidač za skandal u Haškom tribunalu koji je vezan upravo za sudiju Merona. Naime, danski sudija tribunala Frederik Harhof je u pismu koje je uputio na pedesetak adresa tvrdio da haški sud ne deli pravdu, već sprovodi političke odluke i da je Meron uticao na oslobađajuće presude Gotovini, Markaču i Perišiću. „Da li su američki ili izraelski zvaničnici vršili pritisak na predsednika suda da bi dobili promenu smera, verovatno nećemo nikada saznati”, naveo je Harhof u pismu. Sudija Meron je državljanin SAD i bio je izraelski diplomata.

Neslaganje među sudijama nastalo je u vezi sa stepenom odgovornosti najviših ratnih komandanata za zločine koji su njihovi potčinjeni počinili. Pojedini tužioci tvrdili su da je Meron vršio pritisak da se promene kriterijumi, što je dovelo do situacije u kojoj je skoro nemoguće dobiti osudu po komandnoj odgovornosti i da su tako postavljeni pravni presedani koji će zaštititi najviše vojne komandante u budućnosti.

Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je u junu, posle objavljivanja pisma danskog sudije, da optužbe Harhofa mogu devalvirati odluke suda i ozbiljno uzdrmati sprovođenje međunarodne pravde.

U januaru je ministar pravde Nikola Selaković rekao da je od glavnog haškog tužioca Serža Bramerca dobio uveravanje da će tužilaštvo u Hagu pokušati, u granicama svojih mogućnosti i nadležnosti, da obezbedi uslove da dođe do revizije tog slučaja. Do danas nije ispoljena nijedna naznaka tog obećanja.

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.