1990. * Na sjednici sva tri vijeća Sabora SRH donešena je odluka da se pristupa donošenju Ustava RH kao i Odluka o proglašenju amandmana LXIV do LXXV na Ustav SRH. U Amndmanu LXIV određuje se brisanje u nazivu Ustava i u njegovim odredbama riječi “Socijalistička” ispred riječi “Republika Hrvatska” time …
e-Veritas, 17.07.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 17. Jul
1990. * Odbornici SO Dvor na Uni donijeli su odluku o pristupanju ove opštine Zajednici opština Sjeverne Dalmacije i Like. * U centru “Sava” u Beogradu završen je Prvi Kongres SPS. Donesena je odluka o gašenju SK Srbije. Udruživanjem SKS i SSRH, a za prvog predsjednika nove partije izabran je, …
e-Veritas, 06.06.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 6. jun
1990. * U razgovoru sa američkim ambasadorom Vorenenom Cimermanom u Banskim dvorima, predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Franjo Tuđman istaknuo je dalekosežno značenje demokratskih promjena u Hrvatskoj. * U saboru Hrvatske obavljena službena primopredaja – između starog i novog predsjedništva Sabora. Novi predsjednik Žarko Domljan zahvalio se bivšem predsjedniku Anđelku Runjiću, …
e-Veritas, 04.06.2023, HRONOLOGIJA RATA U HRVATSKOJ 1991-1995 – 4. jun
1991. * U Beogradu je održan drugi sastanak predsjednika republika SFRJ. Tema Referendumi i modaliteti razdruživanja; Franjo Tuđman i Kiro Gligorov predsjednici Hrvatske i Makedonije predložili su savez suverenih i nezavisnih država. Predsjednik Srbije Slobodan Milošević predložio je buduće rješenje jugoslovenske zajednice u šest tačaka. * U Kninu počelo prikupljanje …
Политика, 17.03.2023, Саво Штрбац: Ко су жртве Другог светског рата
Циљ којем се тежи, а на основу поверених надлежности Музеја жртава геноцида је да се попишу сва лица која су на дан 6. априла 1941. године били држављани Краљевине Југославије, без обзира на националну, религијску, етничку, војну или политичку припадност, како би се број пописаних жртава приближио стварном броју страдалих …
Политика, 14. 03. 2023, Саво Штрбац: Ко су жртве Другог светског рата
„Поштовани Саво, мислим да у нашем крају није било пописа жртава фашистичког терора. Само у Глигићима имам списак од 15 погинулих младића у отаџбинској војсци. У целом селу би било отприлике 80-ак таквих, а у општини Босанско Грахово до 1.000. А у целој Босанској Крајини? Да ли је у Далмацији …