D.I.C. Veritas

MSP: Izjava svjedoka eksperta Save Štrbca

ŽRTVE: 1. Radinović – Vasić Vaso (1923), 2. Radinović – Panić Nikola (1928), 3. Radinović – Lukić Branko (1920), 4. Radujko Manda zv. Maša (1928), 5. Radujko Nikola (1930), 6. Marić Tode (1929), 7. Grubić Nevenka zv. Milka (1910), 8. Arula Nikola (1941), 9. Šljivar Milica (1935), 10. Opačić Elena zv. Jeka (1921), 11. Jerković Nikola (1926), 12. Jerković Jovan (1938), 13. Čučak Glišo (1934), 14. Marić Dušan (1943), 15. Radinović-Lončina Nikola (1927), 16. Stančević Stevo (1944).

Sve žrtve ubistva su bile pokopane na Kninskom groblju, odakle su ekshumirani 2001. godine od strane istražioca ICTY-a, a zatim identifikovani i ponovo sahranjeni.

Samoubicu Stančević Stevu nakon samoubistva dvojica mještana su pokopali u kukuruzima gdje su i pronašli njegov leš, odakle su ga rođaci, nakon pet godina, ekshumirali i prenijeli u porodičnu grobnicu. Veritas ga vodi na spisku  indirektnih žrtava.

Prosječna starost žrtava je iznosila 66 godina, među njima su 3 žene, čija je prosječna starost 75 godina.

Izvor Veritasovih saznanja su članovi porodica žrtava: Grubić Jovo sin ubijene Grubić Nevenke, Jerković Mirko sin ubijenog Jerković Nikole, te Marić Čedo i Jerković Ilija. mještani ovog sela.

Događaj nije obuhvaćen konačnom optužnicom u predmetu „Oluja“.

Po popisu stanovništva u RH iz 2011, u ovom selu je živjelo 1.029 žitelja, od toga 501 muškarac i 528 žena, među kojima je 252 Srba povratnika u ovo selo, a svi ostali su doseljeni Hrvati iz BiH, kojima je Hrvatska država u ovom selu napravila naselje sa više od 120 kuća.

6.11.7.    Radljevac, opština Knin;
Po popisu stanovništva u RH iz 1991. u selu je živjelo 387 žitelja: 384 (99,2%) Srba, 2 Hrvata i 1 Jugoslaven.

a)    Dana 05. 08.1995. u selu Radljevac, pred kućom Đure Dobrijevića, pripadnici HV zaustavili su traktor sa sedam mještana sela Golubić, svi civili, među kojima su bile 3 žene, koji su krenuli u egzodus i sve ih pobili vatrenim oružjem.

ŽRTVE: 1. Bjelić Marija (1942), 2. Bjelić Petar (1931), 3. Damjanović Đuka (1931), 4. Damjanović  Dušan  (1929),  5.  Vuković  Milica  (1929),  6.  Vuković  Tanasije  (1935),  7. Vuković Boško (1938).

Sve žrtve ubistva su bile pokopane na Kninskom groblju, odakle su ekshumirani 2001. godine od strane istražioca ICTY-a, a zatim identifikovani i ponovo sahranjeni.

Prosječna starost žrtava je iznosila 61,42  godina.

Izvor Veritasovih saznanja su članovi porodica: Bjelić Drenka, kćer Bjelić Marije i Petra, Damjanović Petar sin Damjanović Đuke i Dušana, te Vuković Sretko i drugi mještani ovoga sela.

Događaj nije  obuhvaćen  konačnom optužnicom u predmetu „Oluja“

b)    Dana 5. i 6. avgusta 1995. pripadnici HV u akciji “čišćenja” sela Radljevac ubili su tri civila koliko su ih i zatekli tom prilikom u selu.

ŽRTVE: 8. Bajić Jovo (1932), 9. Miljević Ilija (1912), 10. Stojaković Rade

Posmrtni ostaci dvojice su ekshumirani, jedan sa Kninskog groblja a drugi sa pojedinačne lokacije u selu Radljevac, i identifikovani, dok se treći (Stojaković Rade) vodi još na spisku nestalih .

Prosječna starost žrtava je iznosila za dvojicu sa poznatom godinom rođenja 73 godine, a  treći je takođe bio u podmakloj životnoj dobi.

Izvor Veritasovih saznanja su članovi porodica žrtava:Bajić Mirko brat Bajić Jove i mještani ovoga sela.

c)    Dana 5. avgusta 1995. u selu Radljavac, kroz koji je vodio put iz Knina prema Donjem Lapcu, u kom pravcu se kretala izbjeglička kolona, pripadnici HV zarobili su tri pripadnika SVK i streljali ih.

ŽRTVE: 11. Alfirević Vojin (1955), 12. Markoš Petar (1949), 13. Tintor Vojin (1952) Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani sa Kninskog groblja i identifikovani.

Izvor Veritasovih saznanja su rođaci i mještani žrtava: Alfirević Dušan, otac Alfirević Vojina, Markoš Nada, supruga Markoš Petra i Tintor Rada, supruga Tintor Vojina, kao i Miljević Ilija mještanin sela Radljevac.

Prosječna starost žrtava je iznosila 43 godine.

Događaj nije  obuhvaćen  konačnom  optužnicom u predmetu „Oluja“.

Po popisu stanovništva u RH iz 2011., u ovom selu je živjelo 75 žitelja, od toga 36 mušakraca i 39 žena, od kojih su 6 mlađi od 14 godina.

6.11.8.    Mokro Polje, opština Knin;
Po popisu stanovništva u RH iz 1991., u selu je živjelo 803 žitelja: 801 (99,75%) Srba, 2 ostalih.

a)    Dana 6. avgusta u selo Mokro Polje ušli  su pripadnici HV i pobili najmanje  6 ljudi:
Ubili su i zapalili najmanje četvero ljudi koji su se sklonili u seosku prodavaonicu (zadrugu). Radilo se o bračnom paru

Manojlović Ružici i Stevanu iz Ivoševaca, koji su sa svojim traktorom krenuli u egzodus, te Traživuk Savi i Štrbac Slobodanu, obojica iz Kistanja, koji su pješke krenuli takođe u egzodus, a koje su Manojlovići usput pokupili i povezli; Mještanka, Babić Ružica, ubijena je vatrenim oružjem u svojoj kući, a druga mještanka, Kanazir Jeka, ubačena je u jednu gusternu (bunar), odakle je nakon 40 dana izvađena.

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.